Standardi u tri riječi bez kojih ni bh. kompanije neće moći opstati, od njih će ovisiti i kamatne stope
ESG standardi su nešto što će i kompanije u Bosni i Hercegovini uskoro morati početi primjenjivati ukoliko žele biti konkurentne na tržištu.
Ovi standardi sadržani su u tri engleske riječi - environmental (zaštita okoliša), social (društvena odgovornost) i governance (savjesno korporativno upravljanje) ili ESG.
Ispunjavanje ovih uvjeta nekada je za mnoge kompanije značilo neopravdan trošak kojim se ugrožava profit, a danas postaje jedan od ključnih uvjeta za ostvarivanje dobiti.
Zaštita okoliša
Ljudskim aktivnostima, prvenstveno kroz gospodarske djelatnosti, uzrokovano je globalno zagrijavanje, učestale devastirajuće klimatske nepogode koje kompanijama nanose velike financijske štete i ugrožavaju dobit. Ovo je bumerang efekat koji se već rješava novim uvjetima kreditiranja kompanija.
Niže kamatne stope ili jeftiniji novac dobijat će oni koji poslovanjem budu što manje štetili okolišu. To će biti uvjet i komercijalnih, i europskih i međunarodnih banaka. Prilikom razmatranja kredita primarno će se razmatrati koliki je ugljični otisak tvrtke - koliko tvrtka koristi fosilna goriva (ugalj, nafta i drugo) u svojoj djelatnosti.
Bosna i Hercegovina obvezala se uvesti sustav trgovine (oporezivanja) štetnim plinovima, što se prije svega odnosi na ugljendioksid (CO2). To znači postojanje burze kvota emisije koje emitira država, a čija cijena ovisi od ponude i potražnje.
Količina korištenja fosilnih goriva ovisit će o kupljenoj kvoti, tj. štetni plinovi će se moći emitirati u količini koja je jednaka vrijednosti kupljene kvote. Viškovi u kvotama moći će se prodavati, odnosno kupovati. Time se destimulira korištenje fosilnih goriva, a stimulira se korištenje obnovljivih izvora energije.
Što je ugljični otisak veći, kredit će biti skuplji. Ovaj otisak će se razmatrati i kod tvrtki koje imaju posredan ugljični otisak. Primjera radi, kod kompanija koje se bave programiranjem u obzir će se uzeti koliko troše struju proizvedenu iz uglja. Krediti će biti jeftiniji i za one koji budu željeli investirati u obnovljive izvore energije.
Krediti neće biti jeftiniji ili skuplji samo za privatni sektor, već i za javni. Odnosi se to na javne infrastrukturne projekte. Primjera radi, prilikom razmatranja financiranja izgradnje prometnica uvjet će biti korištenje električnih kamiona.
Društvena odgovornost
Od kompanija se više neće tražiti samo štititi okoliš, već i biti društveno odgovorne. Od njihovog poslovanja korist treba imati i društvo, zajednica u kojoj posluju. Konkretnije, kompanije preuzimaju troškove svog poslovanja, koje su do sada isključivo bile trošak društva. Kako bi ti troškovi bili što niži, poslovanje će se morati još pažljivije planirati.
U kontekstu društvene odgovornosti dodatno će se inzistirati na uvjetima rada i stopi zaposlenosti teže zaposlivih kategorija društva, kao što su žene i osobe s invaliditetom. Od zadovoljnosti uvjetima rada ovisi profitabilnost, zbog čega će se i ti uvjeti razmatrati prilikom razmatranja financiranja (kreditiranja) kompanija.
Korporativna društvena odgovornost također podrazumijeva kako će dobit biti viša ako kompanije budu društveno odgovornije.
ESG standardi vežu se i međusobno odnose sa Ciljevima održivog razvoja (SDG)
Nužnost zakonske regulative
Na nedavnom ESG samitu za Zapadni Balkan (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) istaknutoi je kako su investicije po ESG standardima prošle godine u cijelom svijetu iznosile 40 trilijuna dolara, a da bi do 2025. trebale iznositi čak 50 trilijuna dolara.
Bosanskohercegovačke kompanije koje ne budu primjenjivale ESG standarde ne riskiraju samo ostati bez financiranja, već bez suradnje s inozemnim kompanijama koje primjenjuju ove standarde. Rizik je utoliko veći jer ESG standarde primjenjuju i počinju primjenjivati kompanije diljem svijeta, ne samo u Europi.
Klix / Manager.ba