SAVJETI
BIHEVIORALNA EKONOMIJA: Zašto kupujemo previše, a štedimo premalo
Manager.ba/Investitor.me 18 listopada, 2019
Izvor fotografije:
investitor.me

Bihevioralna ekonomija je jedna od najmlađih ekonomskih grana, koja se intenzivno razvija posljednjih petnaestak godina. Ova grana ekonomije izučava vezu između psihologije i ekonomije, a rezultati su veoma korisni za marketing, ali i za kreatore ekonomske politike.

Tradicionalna ekonomija čovjeka smatra savršeno racionalnim tržišnim akterom, koji ima sve informacije i odlično barata statističko-matematičkim proračunima, kako bi došao do najboljih odluka.

Bihevioralna ekonomija se, kako piše RTS, fokusira na običnog čovjeka, s ograničenom pažnjom, koji najčešće nema pristup svim informacijama već obrađuje one koje smatra najrelevantnijim.

Zbog toga te odluke nisu uvijek optimalne i racionalne.

Ova znanost je na najvišem nivou razvoja u Americi, a kod nas je u povoju. 

Dr Draganac iz Srbije, koja se bavi upravo ovom granom ekonomije, ističe da je suština i cilj bihevioralne ekonomije objašnjavanje postupaka pojedinca koji nisu savršeno racionalni i koji se, osim rezoniranjem, vode i intuicijom, koriste mentalne prečice u odlučivanju i skloni su pristranostima.

“Uvođenjem psiholoških koncepata poput iluzije kontrole, pretjeranog samopouzdanja, pretjerane ili nedovoljne reakcije na informacije je postalo neminovnost. Eksperiment, kao važan metodološki aparat bihevioralne ekonomije, je omogućio otkrivanje vjerovanja i očekivanja pojedinaca, što do tada skoro da nije bilo moguće”, ukazuje dr Draganac.

U stranoj literaturi za bihevioralnu ekonomiju se koristi naziv psihološka ekonomija ili ekonomija ponašanja.

Kolumnist New York Timesa Paul Sullivan smatra da u potrošačkom društvu koje je osvojilo svijet ljudi nisu racionalni kada je novac u pitanju. 

Kupujemo previše, a premalo štedimo, kao da shoppingom rješavamo neke druge probleme.

Dr. Draganac napominje da su koristi od istraživanja u ovoj oblasti višestruke.

Koriste ih investitori na financijskom tržištu, potrošači, pojedinci koji upravljaju financijama domaćinstava, zatim menadžeri kompanija, marketinški stručnjaci, nositelji ekonomskih i javnih politika, regulatori financijskih tržišta.

“Na primjer, menadžeri kompanija, primjenjujući principe bihevioralnih korporativnih financija mogu korigirati svoje odluke o ulaganjima i zaduživanju i tako da doprinose povećanju vrijednosti poduzeća”, kaže dr Draganac.

Osnivač bihevioralne ekonomije je Amerikanac Richard Thaler, koji je za istraživanja iz te oblasti 2017. godine dobio Nobelovu nagradu.

Stručnjaci ističu da preko noći ne možemo postati ekonomisti, ali ako smo svjesni svojih predrasuda koje utiču na financijske odluke, možemo biti racionalni ulagači u firme i domaćinstva.