Američka autorica priča o vinima i vinogradarstvu, dr. Liz Thach, objavila je u originalnom izdanju Forbesa priču o hercegovačkim vinima inspiriranu posjetom vinariji Domano.
Evo još jedne vinske zemlje koju možete dodati na svoju listu – Bosna i Hercegovina. Iako uzgajaju vinsko grožđe i prave vino više od 2.000 godina, još uvijek je to relativno nepoznata vinska regija, osim ako već niste putovali na Balkan.
Bosna i Hercegovina je jedna od 10 zemalja Balkana, a bila je dio Jugoslavije prije njenog raspada početkom 1990-ih. Okružena Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, Bosna i Hercegovina je dom 30 komercijalnih vinarija, ali mnogi lokalni stanovnici također uzgajaju grožđe na svojim imanjima i prave domaće vino.
Nedavno sam imala priliku obići Balkan i svratiti do vinarije Domano (u mjestu Domanovići u Hercegovini op. Manager.ba) na degustaciju. Upoznala sam vinarku Josipu Andrijanić koja je rekla kako joj je strast proizvodnja mirnih i pjenušavih vina od grožđa žilavke.
"Ako brzo kažeš Žilavka, zvuči kao "Ona te voli", rekla je Josipa dok je spretno točila blijedo zlatno vino u čašu.
Iako je Josipa rođena u Bosni i Hercegovini, studirala je vinarstvo na fakultetu u Hrvatskoj, a zatim 5 godina radila u različitim vinarijama diljem svijeta, uključujući boravak u dolini Napa, Sonomi, Australiji i Novom Zelandu i Austriji, prije povratka i rada u vinariji Domano.
"Žilavka je najpoznatije bijelo grožđe naše zemlje, uz dva crvena blatinu i trnjak. Međutim, Žilavka je ta za koju vjerujem kako ima najviše mogućnosti za izvoz, a sada je u trendu zbog svog svježeg, oštrog stila." priča Josipa.
O Žilavci
Unatoč egzotičnom nazivu, Žilavka zapravo znači žilava, jer mora progurati korjenje kroz kamenito tlo kako bi preživjela – objasnila je Josipa.
Glavne arome Žilavke su jabuka, začinsko bilje, citrusi i nagovještaj slanosti, a sve to obavijeno oko ljupke kiselosti koja vina koja nastaju čini vrlo svježim i ugodnim za piće.
Glavna prednost Zilavke je što se može napraviti u različitim stilovima. Josipa je sipala uzorke iz tri različite boce.
Neki proizvođači u Hercegovini proizvode žilavku i kao narandžasto vino, gdje je dozvoljena fermentacija na kožici grožđa. Ovo ne samo kako rezultira prelijepom blijedo narandžastom bojom, već dodaje više začinskih nota i citrusa.
LA CITE DU VIN
Hercegovačka vina uvrštena u stalnu postavku muzeja
U Hercegovini (većina vinarija je u ovom području zemlje), vino se često poslužuju uz domaće sireve, kruh i pršut. Josipa je iznijela pladanj od sva tri da proba s vinima, te objasnila kako je hranu također proizvela vinarija.
Josipa je točila i uzorke crnih vina. Jedna je bila Blatina iz 2020, koja je svijetle crvene boje, slična pinotu crnom. Odležavao je u hrastu i imao je note aleve paprike, sušenih bobica i gljiva.
Treća nacionalna sorta, Trnjak, stvara vrlo tamna crvena vina s notama crne trešnje, zemlje i začina, te masivnim taninima – kao cabernet.
“Kad kažeš Trnjak, zvuči kao ‘Train Wreck'”, našalila se Josipa. Bila je u pravu, a to je i odličan način kako zapamtiti kako se izgovara ime grožđa.
Vinska cesta Hercegovine
Vinarija Domano nalazi se 30 minuta južno od grada Mostara, odnosno dva sata vožnje preko granice iz Dubrovnika. Nalazi se u brdovitom ruralnom području prepunom vinograda i šarmantnih sela.
Vinarija je napravljena od lokalnog sivog i bijelog kamena, s vanjskim dvorištem. Imaju 10 zaposlenih, prave oko 300.000 boca vina godišnje, ugošćuju mnoge događaje i imaju vinoteku u kojoj možete kupiti sva njihova vina, kao i lokalni sir i pršut koji prave. Tu se nalazi i najveća vinska bačva u zemlji, koju posjetitelji mogu vidjeti kada obilaze podrume.
Vinarija Domano dio je Vinske ceste Hercegovine, a posjet se može rezervirati i putem interneta, ali pozdravlja i posjetitelje koji samo svrate.
Dobar način kako posjetiti Hercegovinu je otići u Mostar ili Sarajevo i unajmiti osobnoig vozača. U Mostaru, koji je pod zaštitom UNESCO-a, nalazi se mnoštvo hotela i restorana s čuvenim mostom iz 16. stoljeća.
Ostala sjajna mjesta za posjetiti u blizini vinarije su vodopad Kravica, koji oduzima dah sa svojim višestrukim kaskadama, gdje možete plivati i piknik, kao i Blagaj, s derviškom tekijom od prije pet stoljeća, u podnožju rijeke koja teče iz mračne pećine u planini.
Što čeka vinarije Bosne i Hercegovine?
Na pitanje o budućnosti vinarija i regije, Josipa je bila prilično pozitivna.
"Ovdje postoji mnogo entuzijazma i ponosa među vinarijama. Sada pokušavamo smisliti kako ostatku svijeta ispričati o našem posebnom grožđu i odrediti kako izvoziti više vina."
Dobra vijest je kako hercegovačka vina počinju dobijati sve više pozornosti. Flaše žilavke sada se služe u modernim restoranima u Austriji, a mnoge vinarije, uključujući i Domano, osvojile su brojne domaće i međunarodne nagrade. Domano je osvojio dvije Decanterove platinaste medalje 2017. za najbolje bijelo i crno vino srednje i istočne Europe – njihovu Žilavku 2016. i Blatinu 2015.
Izvor: Domano Winery In Bosnia-Herzegovina: A Passion For ‘Žilavka’ Grapes, Forbes
Prijevod: Forbes BiH
Korekcija i prilagodba: Manager.ba