STRATEŠKI PRISTUP
Agrosunčane elektrane mogu pomoći poljoprivredi
Manager BiH 23 kolovoza, 2023

 

Iako Bosna i Hercegovina spada među zemlje koje imaju najnižu vrijednost emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u Europi, već su primijećene klimatske promjene tvrdi Dnevni avaz.

 

Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svog zemljopisnog položaja, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Stoga, potrebno je strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama i iskoristiti mogućnosti za primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj.

Kaže se to u Strategiji prilagodbe na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje od 2020-2030. godine. Prvu takvu Strategiju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 2013. godine.


Izrazito štetni utjecaji

Svaki rast temperature u Bosni i Hercegovini će, navedeno je, vjerojatno imati izrazito štetne utjecaje, naročito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom padalina i višim stopama isparavanja u unutarnjim dijelovima zemlje.

Prema predviđanjima, klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padavina.

U Republici Hrvatskoj do 2050. godine prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura mogao bi se smanjiti od 3 do 8 posto, a slična situacija može se očekivati i u Bosni i Hercegovini.


Toplinski stres u poljoprivredi

Toplinski stres jedan je od najvećih problema u poljoprivredi, posebno u submediteranskom dijelu Bosne i Hercegovine. Taj problem je naročito prisutan u posljednja dva desetljeća, pri čemu se to najbolje primjećuje u voćarskoj, vinogradarskoj, a u posljednje vrijeme i maslinarskoj proizvodnji. Na sjeveru Bosne i Hercegovine prema nekim projekcijama doći će do smanjenja prinosa kukuruza od 10 do 25 posto, dok će središnji dio zemlje imati potencijal za povećanje prinosa.

Procjene pokazuju kako su samo poplave u svibnju 2014. godine uzrokovale štete i gubitke u poljoprivredi koje se procjenjuju na 187 milijuna eura. Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz 2015. poplavama, i kasnije pojavom klizišta, zahvaćeno je oko 70.000 hektara najproduktivnijeg poljoprivrednog zemljišta, a na oko 55.000 hektara usjevi su ili uništeni u cjelosti ili različitog stupnja oštećenja čiji se gubici procjenjuju na oko 131 milijun KM.

Klimatske promjene povećavaju prostornu distribuciju i intenzitet razvoja i širenja bolesti, štetočina i invazivnih termofilnih korova. Korovi i štetnici će se vjerovatno proširiti prema sjeveru. Promjene u poljoprivrednim tehnologijama, posebno intenzivnije navodnjavanje, mogu povećati učestalost pojave nekih drugih fitopatogenih bakterija.

Ipak, stručnjaci iznose da postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena, a jedno od rješenja su agrosolari.

 

Prva agrosunčana elektrana u Hrvatskoj

Ivanečka kompanija Solida grupa gradi prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj. Ova revolucionarna elektrana spaja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa stočarstvom. 

Smještena na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje, ova agrosolarna elektrana predstavlja inovativno rješenje koje će koristiti velike površine za proizvodnju energije i istovremeno omogućiti držanje stoke. 

Vlasnik Solida grupe, poduzetnik Dubravko Posavec, rekao je kako na prostoru elektrane planiraju držati 200 ovaca. Moduli solarnih panela bit će podignuti metar iznad tla, kako bi ovčice mogle mirno pasti ispod i između panela.


Višestruka dobit

Rezultati istraživanja pokazuju kako postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruku dobit poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je kako su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani.

Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti daju izvrsne rezultate.

Postavljanjem agrosolara poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od grada, tuče i direktnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa.

Kako su agrosunčane elektrane jedan od načina prilagođavanja klimatskim promjenama slaže se i prof. dr. Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.


Pitanje legislative

- Normalno, u eri klimatskih promjena i velikih ekstrema zahtjeva se uporaba zelene obnovljive energije. U ovom slučaju, kod nas se otvara pitanje legislative, a s druge strane, država bi morala, a vjerujem kako će se to vremenom uraditi, napraviti posebne aranžmane za one koji imaju velike zemljišne komplekse i površine pod staklenicima. Jer, danas u modernoj poljoprivredi je sve svedeno na korištenje električne energije koja je sve skuplja i gdje jednostavno bez pomoći države, a koje trenutno nema u ozbiljnom obujmu, poljopivreda ne može opstati - kaže prof. Džubur.

Navodi kako je, stoga, jedna od prednosti agrosolara, ušteda, odnosno, istovremena proizvodnja električne energije.

- Ugradnja agrosolara se se nameće kao vrlo perspektivan agrotehnički zahvat. S obzirom kako imamo mogućnost korištenja energije sunca u ove svrhe, može se jako poboljšati položaj poljoprivrednika uz subvencioniranje nabavke solarnih panela posebnog statusa i slično. Istraživanja su pokazala kako je značaj agrosolara višestruk, ali država mora prepoznati taj proces. To nije nešto što je budućnost u normalnim državama, već sadašnjost, s obzirom kako se obnovljivi izvori energije jako puno koriste u poljopivredne svrhe - zaključuje prof. Džubur.


Dnevni avaz / Manager.ba

 

Najnovije vijesti
Video
Željko Kiauta, poduzetnik iz Francuske
Od nogometnih škola Veleža i Lyona do platforme Sportiw
DAVORIN VIDAČKOVIĆ, GUMA M
Izazov je i užitak voditi tvrtku simbol automobilske branše
IVICA SIVRIĆ, REDAH
Javni sektor je često u sukobu umjesto u partnerstvu s privatnim