SAVJETI
6 loših navika koje povećavaju vaš račun za namirnice
manager.ba/investitor.me 13 lipnja, 2022

Prema aplikaciji za budžet Mint.com, prosječna količina novca koja je jednoj osobi potrebna za mjesečnu zalihu hrane iznosi od 150-300 dolara (od 140 do 286 eura). Taj iznos se razlikuje zavisno od dobi i lokaciji, ali ko god i gdje god da se nalazite, zadržavanje unutar budžeta za namirnice sve je izazovnije u posljednje vrijeme, zbog galopirajuće inflacije.

 

Troškovi namirnica nedavno su imali najveći 12-mjesečni rast u više od 40 godina, s mesom, peradi, ribom i jajima za 13,7%, a govedinom za 16%. Nije iznenađujuće da se i ponašanje pri kupovini takođe mijenja, a sve više kupaca traži ponude i dvaput razmišljaju o tome šta i gdje kupuju.

GOBankingRates se konsultovao s Džoelom Larsgardom, koautorom podkasta “Kako do novca”, u kojem dvoje najboljih prijatelja razgovaraju o ličnim finansijama uz kraft pivo, kako bi nam pomogli da razaznamo stvari koje možemo prekinuti i početi da se ponašamo na način na koji ćemo trošiti manje za hranu.

 

Evo šest navika sa kojima odemo u market i potrošimo više nego što bi trebalo:

 

Odlazak u “pogrešne” prodavnice

“To gdje kupujete čini veliku razliku. Ako idete na skuplja mjesta, vrijedi pogledati neke od trgovina koje imaju češća sniženja”, rekao je Larsgard. Po pravilu, veći marketi imaju povoljnije cijene i češća sniženja.

 

Kupovina bez plana

“Nedostatak plana ishrane vodi do većih računa”, kaže Larsgard.

Besciljna kupovina dovodi do kupovine stvari koje vam ne trebaju, što dovodi i do viška otpada, u smislu hrane i novca. Procjenjuje se da se 30-40% hrane proizvedene u Sjedinjenim Državama baca, prema USDA, dok prosječna četvoročlana porodica svake godine baca hranu u vrijednosti od gotovo 1.500 dolara.

Kada formulišete plan obroka, u svoj plan uključite kupovinu sastojaka koje možete proširiti na više obroka. Razmislite o tome kako ćete prenamijeniti ostatke u ručak ili neki drugi obrok, poput večerašnje dodatne piletine pretvoriti u sjutrašnji sendvič.

I dalje idete u prodavnicu?

Kupovina online i podizanje namirnica u prodavnici može biti jedna od pandemijskih navika koje će na kraju postati navika za mnoge potrošače, iz razloga koji prevazilaze izbjegavanje zajedničkog prostora. Ne samo da je iznimno prikladan, rekao je Larsgard, već pomaže da vaša kupnja bude fokusirana.

“Kada uđemo u trgovinu, podložniji smo akcijskim porukama ili rasprodaji nečega, a na kraju u korpu stavljamo hrpu drugih stvari koje nijesmo planirali da kupimo. Kupovina putem interneta i preuzimanje ušteda je vremena ali i osiguranje da ćete dobiti samo ono što ste planirali da kupite”

Čak i ako trgovina naplaćuje naknadu za preuzimanje, ona je obično minimalna i vjerovatno bi bila nadoknađena novcem koji štedite.

U našoj zemlji postoji više online kanala preko kojih možete namirnice možete kupiti online, što direktno kod trgovaca (npr. Voli ili IDEA), što preko aplikacija za dostavu.

 

Hoćete li stvarno sve to pojesti?

Generalno smo skloni da jedemo previše. Ako više vodite računa o veličini porcija i kupujete samo količinu koju želite pojesti, to vam može pomoći u uštedi novca. Dodatne količine odmah podijelite u ostatke u frižideru ili zamrzivaču.

Ne pomaže ni to što nam trgovine mješovitom robom i supermarketi izvrsno prodaju stvari u prevelikim količinama. Ali dobar je posao samo ako se ne potroši, stoga samo pazite da se porcije kvarljivih proizvoda koje nećete odmah pojesti podijeliti i spremiti u zamrzivač, označene imenom i datumom.

Preopterećenje mesom i mliječnim proizvodima

Iako cijene rastu u svim kategorijama hrane, meso i mliječni proizvodi poput slanine, maslaca i mlijeka nedavno su imali značajan cjenovni skok, prema Indeksu cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu. To su takođe glavne grupe hrane oko kojih mnogi građani planiraju svoje obroke.

“Mislim da postoji problem s previše mesa u našoj prehrani generalno”, rekao je Larsgard, koji priznaje da je i sam ljubitelj mesa. “Možemo li imati jedan obrok bez mesa sedmično? Kako bi bilo da preskočimo slaninu?”

Štaviše, emisija štetnih gasova uzrokovana proizvodnjom hrane za životinje dvostruko je veća od emisije biljne hrane, prema nedavnoj studiji. Dakle, osim što je bolje za naše zdravlje i naše novčanike, smanjenje ovih artikala je i dobra navika za planetu.

 

Refleks imena i brenda

Velika greška koju ljudi čine tokom kupovine je automatsko posezanje za brendiranim artiklima u marketima.

“Često oglašavanje pojedinih brendova se jednostavno ‘zalijepi’ u naš mozak i skloni smo kupovini poznatih marki često bez potrebe. Ako je vaša intuitivna reakcija da se odlučite za proizvod s poznatim imenom, jednostavno zastanite koji trenutak i razmislite da li vam je potreban u tom momentu”, rekao je Larsgard.

Ističe da je došlo do porasta brojnih robnih marki koje nude jednak ili bolji kvalitet od poznatih brendova, pa možete uštedjeti čak 20% – 40%.

Osim toga, provjerite na kasi da li proizvod koji kupujete prvi put možete vratiti ako vam se ne svidi, jer pojedini marketi će vam to dozvoliti i time se osigurati od “propale investicije”.

  • LRC d.o.o. Sarajevo
  • Connect Agencija
  • Connect Agencija
  • LRC d.o.o. Sarajevo