Kraj jedne i početak druge godine uvijek je prikladno vrijeme za retrospektivu i planiranje budućnosti. Kakvu ekonomsku situaciju možemo očekivati i kakve su njene ekonomske mogućnosti u 2025. godini za Forbes BiH analizirali su i predviđali sveučilišni profesori Željko Šain, Nikola Papac i Bahrija Umihanić. 

Napominjemo kako je članak na Forbesu BH objavljen prije odluke Vlade o povećanju minimalne plaće koja će zasigurno utjecati na ekonomiju naše zemlje (op. Manager.ba). 

Valjda smo izvukli iskustvo i naučili lekcije? 

Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu prognozira kako bi 2025. godina mogla biti izazovna na više frontova, ali ipak iznosi i razloge koji donose umjereni optimizam.

"Moje prognoze su kako će biti teška godina, komplicirana po mnogim stvarima, ali se nadam, ipak, bolja u odnosu na 2024. Jer, valjda smo svi zajedno izvukli odgovarajuće iskustvo, naučili neke nenaučene ranije lekcije i smatram da će se jednostavno politika u svijetu malo promijeniti dolaskom i Trumpa na vlast.

Situacija na relaciji Europska unija – Kina – Rusija, uz aktualni trgovački embargo, jasno pokazuje kako trenutni globalni trendovi ne vode ničemu dobrom. Valjda će biti dovoljno razumnih snaga za stabilizaciju odnosa, kako bi se preokrenulo na bolje.

Što se BiH tiče, mi se prije svega ne smijemo monopolski okrenuti ni prema bilo kojem tržištu, mi moramo imati opcijske varijante, neke alternative koje možemo iskoristiti i biti fleksibilni. Više se vezati za našu dijasporu koja ima veliko znanje, ima utjecaje, ima novac, prema tome, unutar zemlje moramo shvatiti kako separatizam u bilo kojem pogledu neće dati dobro, nego se moramo ujediniti u BiH.

I ako uspijemo unutar BiH da postignemo jedinstveniju ekonomsku politiku,  onda ćemo i uspjeti. Ako mi sebe unutar BiH udružimo i zajedno sa našim institucijama kao što su Vanjsko-trgovačka komora, kroz jedan produktivniji rad Ekonomsko-socijalnog vijeća i budemo se međusobno bolje udruživali, mi ćemo prevazići te vanjske utjecaje.

BiH ima mogućnosti, u turizmu svakako, većem obujmu proizvodnje zdrave hrane, kao i još većem jačanju drvnog klastera i prerađivačke industrije. U tom pogledu možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu." 

Cijene energenata i namirnica

Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ocjenjuje kako će kretanja cijena energenata na svjetskom tržištu utjecati i na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, velike krizne faze su prošle, te značajne promjene cijena u ovom segmentu ne očekuje. Podsjeća kako se proces inflacije opće razine cijena uveliko stabilizirao, a sadašnje cijene zadržat će se na sličnoj razini. Očekuje kako će se kretati u skladu s predviđanjima međunarodnih organizacija.

"Cijene električne energije, koje su tijekom pandemije dosegle rekordne razine, očekujem kako će u 2025. ostati na sličnoj razini kao u 2024. godini. Nadam se kako krize, posebno političke i ratne, koje sada pogađaju Europu i ostatak svijeta u 2024., neće eskalirati u 2025. godini, kako cijene nafte neće doživljavati eksplozije, veliki rast itd. Nafta je često znala biti izgovor za poskupljenja namirnica, međutim, jedan drugi vrlo važan element u procesu poskupljivanja bili su često i nezasitni interesi trgovaca, malotrgovaca i veletrgovaca koji su donosili određene proizvode na tržište, imali su u određenom trenutku opravdanje kako, zahvaljujući činjenici kako su cijene nafte i električne energije rasle, kažu kako moraju rasti cijene određenih proizvoda, i onda su te cijene rasle neprirodno, više nego što su rasli troškovi, to moramo reći. Tako da za porast cijena nije uvijek bio uzrok cijena energenata. Nažalost, mi ne možemo iskontrolirati cijene određenih proizvoda jer mi smo uvozno gospodarstvo, u velikoj mjeri uvozimo, ovisimo od uvoza mase proizvoda. Cijene će u najboljem slučaju ostati na razini koji imamo danas. Sa malim postotkom inflacije 2-3 posto na razini godine, što znači da postoji velika vjerojatnost njihovog blagog povećanja do kraja godine.

Jedan od najvećih izazova koji bi mogao obilježiti tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2025. godini je nedostatak radne snage. Ovaj problem, karakterističan je za otvorena mala gospodarstva, gdje jedan značajan dio kadrova, posebno onih koji su specializirani za pojedina područja, odlazi, odnosno pronalazi neka nova tržišta, neke bolje dohotke, što stvara deficit na domaćem tržištu rada. S druge strane, proces energetskog osamostaljivanja BiH koji je u toku, uz sve veći fokus na obnovljive izvore energije, mogao bi nositi razvojne procese u 2025. godini. Ti procesi međutim, ne mogu biti tako brzi, postoji dosta administrativnih, formalnih pa i tehničkih ograničenja i jednostavno to su sve nove industrije, posebno industrija solarne energije, gdje ti procesi neće ići takvom brzinom kako očekuju možda čak i sami investitori.

Krajnje vrijeme za poreznu reformu

Kada je o fiskalnoj reformi rječ očekujem kako će se početi procesi nastaviti. Međutim, ne mislim kako se fiskalna reforma može provesti prema logici rapidnog, revolucionarnog zaokreta od 180 stupnjeva, već će se provoditi u nekoliko faza; ići kroz procese smanjenja postojećih stopa poreza i doprinosa, promijene načina obračuna poreza na dohodak, prije svega, ovdje se govori o reformi poreza na dohodak. Mislim kako je krajnje vrijeme za kreiranje prvih koraka u tom pravcu, gdje će se promijenjati stopa poreza na dohodak i mijenjati struktura stopa doprinosa, naravno na niže, kako bi se na određeni način dao zamah, smanjili troškovi i poslodavcima, zadržala radna snaga, potaknulo stvaranje boljih uvjeta na tržištu…

"Mislim kako je krajnje vrijeme za kreiranje prvih koraka u tom pravcu, gdje će se promijenjati stopa poreza na dohodak i mijenjati struktura stopa doprinosa, naravno na niže, kako bi se na određeni način dao zamah, smanjili troškovi i poslodavcima, zadržala radna snaga, potaknulo stvaranje boljih uvjeta na tržištu…"

Moramo razmišljati optimistično. Bez obzira što smo malo gospodarstvo, što smo opterećeni različitim problemima, političkim, socijalnim, društvenim itd., ipak mi nismo baš takvo gospodarstvo koje se ne može nositi sa različitim procesima. Imamo kompanije u svim segmentima funkcioniranja našeg gospodarstva koje se mogu nositi sa europskom konkurencijom. Znači mogu biti igrači na europskim i na svjetskim tržištima. Imamo potencijala i u energetskom sektoru. Imamo potencijala u turističkom sektoru.

Imamo iznimno veliku i moćnu dijasporu koja voli svoj kraj, voli ulagati svoj novac, čak se i vraćati itd. Imamo kompanije koje su inovativne, dinamične. Imamo ideje, nadam se kako će se ubrzati državni infrastrukturni projekti posebno izgradnja autoteste koja bi stavila potpuno na neku drugu mapu Bosnu i Hercegovinu.

To su elementi koji stvarno donose blagi optimizam pred Bosnu i Hercegovinu u narednom razdoblju. Naravno, to nisu procesi koji se mogu završiti u jednoj kalendarskoj godini, ali to su procesi koji bilo kojem gospodarstvu i većem i složenijem od Bosne i Hercegovine mogu donijeti puno pozitivnog, pa onda samim time definitivno mogu donijeti i Bosni i Hercegovini."

Bez značajnijeg približavanja ekonomijama EU

Bahrija Umihanić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli napominje kako su političke prilike u našoj zemlji trenutno nestabilne, ali izražava nadu kako će doći do njihove stabilizacije tokom 2025. godine, što bi trebalo stvoriti bolje uslove za ekonomski napredak.

"Europska unija pokazuje sve veći interes za Zapadni Balkan, a posebno za Bosnu i Hercegovinu, zbog geopolitičkih promjena u Europi i potrebe za jačanjem stabilnosti u regiji. Vjerujem kako će ovo rezultirati većom podrškom EU u vidu investicija u infrastrukturu, energetsku sigurnost i digitalnu transformaciju. Smatram kako geostrateški položaj Bosne i Hercegovine može dodatno povećati njen značaj u kontekstu povezivanja evropskih tržišta i energetske tranzicije.

Iako očekujem rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u rasponu od 2,5% do 3% u 2025. godini, svjestan sam kako su takve stope daleko ispod onih koje bi omogućile Bosni i Hercegovini značajnije približavanje ekonomijama Europske unije. Vjerujem kako će rast biti potpomognut sektorima poput energetike, turizma i informacijskih tehnologija, ali smatram nužnim uložiti dodatne napore u diversifikaciju ekonomije i unapređenje inovativnih kapaciteta. Nedovoljno razvijeno financijsko tržište i ograničen fiskalni kapacitet ostaju prepreke koje treba prevazići kako bi se osigurao dugoročan razvoj.

Naredna godina mogla bi donijeti usporavanje odlaska stanovništva iz zemlje, što je jedan od najvećih izazova za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga, očekujem kako će se pojaviti prvi signali povratka dijela dijaspore, potaknuti povećanjem dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i boljim životnim uvjetima. Digitalni sektor i tehnološke inovacije pružaju značajne mogućnosti za zapošljavanje mladih i obrazovanih kadrova. Vjerujem kako povratak stručnjaka iz dijaspore može donijeti dragocjena znanja i iskustva koja bi unaprijedila konkurentnost privrede.

Suzbijanje korupcije

Vjerujem kako će 2025. godina biti obilježena intenzivnijom provedbom strukturnih reformi, kako će posebna pozornost biti posvećena reformama u pravosudnom sustavu, javnoj upravi i poslovnom okruženju, što bi moglo značajno poboljšati investicijski ambijent. Također, vjerujem kako će ispunjenje europskih uvjeta približiti Bosnu i Hercegovinu otvaranju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, što bi donijelo dodatnu međunarodnu potporu i poticaj za domaću ekonomiju.

Nastavak borbe protiv korupcije trebao bi donijeti konkretne rezultate. Suzbijanje korupcije od presudne je važnosti za vraćanje povjerenja građana u institucije i povećanje privlačnosti zemlje za strane investitore. Uvjeren sam kako će dosljedna primjena antikorupcijskih mjera otvoriti prostor za transparentnije upravljanje resursima i doprinijeti dugoročnom ekonomskom i društvenom razvoju.

Izvoz organske i tradicionalne hrane

Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za ekonomski razvoj u ključnim sektorima poput energetike, male privrede, turizma, infrastrukture te poljoprivrede i prehrambene industrije, što može značajno doprinijeti makroekonomskoj stabilnosti i unapređenju konkurentnosti. 

Energetski sektor, vođen zelenom tranzicijom i obnovljivim izvorima energije, predstavlja stratešku priliku za privlačenje stranih investicija i smanjenje energetske ovisnosti. Mala privreda, kroz digitalizaciju i internacionalizaciju mikro, malih i srednjih poduzeća, može osigurati veću integraciju u globalne lance vrijednosti. 
Multiplikativni efekti turizma na ugostiteljstvo, zanatstvo i kreativne industrije, uz modernizaciju turističke infrastrukture, dodatno jačaju njegov doprinos deviznim prilivima. Razvoj infrastrukture, uključujući koridor 5c i modernizaciju transportnih pravaca, poboljšava mobilnost radne snage, smanjuje logističke troškove i stimulira građevinsku industriju. Konačno, modernizacija poljoprivrede kroz inovativne tehnologije i ruralni razvoj osnažuje prehrambenu industriju i pozicionira BiH kao potencijalnog lidera u izvozu organske i tradicionalne hrane. Ove sinergijske mjere, uz strukturne reforme i usklađivanje s evropskim standardima, mogu osigurati održiv ekonomski rast i povećati otpornost zemlje na globalne izazove.

Forbes BiH | Manager.ba