ekologija

"U KS ne postoje precizni podaci o količinama produkovanog i zbrinutog otpada životinjskog porijekla. Negativni uticaji i posljedice na stanje kvaliteta okoliša, kao i rizici za zdravlje ljudi i životinja usljed nekontrolisanog odlaganja otpada životinjskog porijekla su veliki. Za planiranje rješenja problema i budućih aktivnosti nužno je imati podatke o količinama i kategorijama ove vrste otpada, a što je inicijalni korak", kazali su za Akta.ba iz Sektora zaštite okoliša Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo i direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić posjetili su danas Termoelektranu “Kakanj“, gdje ih je direktor Enver Merdić upoznao o situaciji u tom pogonu, uz poseban osvrt na teme o zaštiti okoliša.

Đapo i Čibukčić obišli su blokove 5 i 6 TE “Kakanj“ i gdje su se uvjerili da su njihovi kapaciteti i u trenutnom režimu rada dovoljni da sa toplotnom energijom u kvantitetu od 300 megavata toplinske energije već sada zagrijava Sarajevo. K

Njemački konsultant za turizam i regionalni razvoj Eike Otto izjavio je da se Bosna i Hercegovina kreće u pravom smjeru u prihvatanju zelenog turizma, ali laganim koracima. On je trenutno angažiran od razvojnog programa Evropske unije i Vlade Njemačke, EU ProLocal programa, da podrži pozicioniranje Blidinja kao turističke destinacije u BiH, čime će biti podržan i lokalni ekonomski razvoj.

Najzagađenije rijeke u Bosni i Hercegovini su Bosna, Spreča, Miljacka i Željeznica, podaci su Centra za životnu sredinu RS.

Najviše zagađenja, kako navode ekolozi, dolazi iz otpadnih komunalnih voda iz naseljenih zona i industrije, te divljih deponija. E

kolozi upozoravaju i da svaka, pa i najmanja promjena fizičkog i hemijskog kvaliteta vode utiče na organizme koji u njoj žive.

"Svaka promjena uslova ima negativan uticaj na biljni i životinjski svijet i nerijetko dovodi do izumiranja određenih vrsta", navode iz Centra.

U prosjeku je svaki stanovnik planete Zemlje prošle godine generirao 6,1 kilogram električnog i elektronskog otpada (e-otpada). Količina e-otpada u Europi raste čak tri puta brže od ostalih kategorija otpada. 

Tijekom 2016. godine generirana je količina e-otpada, u koju spadaju zamrzivači, mali kućanski aparati, IT oprema, mobiteli, televizori, igračke, električni alat i sl., da bi se sa istom moglo napuniti čak 1,2 milijuna kamiona. Ilustracije radi, to je jedna velika kolona od New Yorka do Bangkoka i natrag. 

Krajem rujna 2017. godine započeo je novi projekt „Naviku usvojimo - EE otpad odvojimo“ koji provodi U.G. COOR (Centar za okolišno održivi razvoj) Sarajevo u suradnji sa ZEOS eko-sistem d.o.o. i Općinom Novo Sarajevo.

Sveukupni cilj projekta je doprinijeti poboljšanju stanja okoliša i selektivnom prikupljanju otpada u Općini Novo Sarajevo.

Planirano trajanje projekta je 3 mjeseca.

Specifični ciljevi projekta su: