EKOLOGIJA ŽIVOTNE SREDINE
ZAGAĐENJE ZRAKA: PROBLEM S KOJIM SE SUSREĆU SVI GRADOVI SVIJETA
Manager Ekologija 03 kolovoza, 2018

Urbani razvoj gradova često dovodi do nastanka, nazovimo je tako, „betonirane“ i za život ljudi nepogodne urbane sredine. Zagađivanje urbane sredine, sve jače zagađivanje zraka problem je s kojim se susreću svi gradovi svijeta. 


Jedan od problema jesu i saobraćajna sredstva, pogotovo motori s unutrašnjim sagorijevanjem. To se osjeća u poluciji zraka, gužvama i gradskoj buci koja uveliko utiče na život ljudi u gradu.
 
Zagađivanje zraka je evidentno u svim, a pogotovo u velikim industrijskim gradovima. Ono se vrši emisijom dima, prašine i plina. Urbanizovane regije su najveći potrošači različitih energenata, a time najveći zagađivači okoline.

Potrošačka energetska postrojenja kao kućna ložišta i sl. izbacuju različite polutante kao što su plinovi i čvrste tvari. Od ovih polutanata iznad gradova se formiraju gusti slojevi dima, koji s maglom obrazuju smog.

Brojni naši gradovi, među kojima posebno Zenica i Sarajevo, pretežno u hladnijem periodu godine odlikuju se velikom koncentracijom otrovnih polutanata u atmosferi. Ova koncentracija često po nekoliko puta prevazilazi dozvoljene doze. 

 


 
Sistem antropogenog monitorniga u Zenici, na primjer, pokazao je koncentraciju SO2 u atmosferi dva puta veću od maksimalno dozvoljene. Zasićenost zeničke atmosfere u predratnom razdoblju SO2 bila je veća za 300 mg/m od prosječno dozvoljene u trajanju od 77 dana iako je takva koncentracija p svjetskim mjerilima dozvoljena najviše 18 dana. Prema katastru, emisija zagađivača zraka u Zenici, Željezara „Zenica“ je ispuštala godišnje u atmosferu oko 75000 t prašine, 85 milijardi m gasova i oko 228 miliona m dima. 

 


Negativne posljedice zagađenosti atmosfere prisutne su i u drugim urbanim centrima posebno Bosne i Hercegovine zbog neplanske izgradnje visokotonažne procesne tehnologije, posebno u njenim dolinsko-kotlinskim područjima.

Zagađivanje zraka u gradu izražava se u tri primarna efekta: smanjenje prodora sunčevog svjetla, stvaranje magle i promjene u temperaturi zraka. Često se ova tri efekta kombinuju tako da magla pojačava redukciju sunčevog svjetla. Velike količine čvrstih polutanata, para i gasova ispuštaju se u atmosferu iznad urbanih sredina koji smanjuju broj sunčanih dana za oko 5 do 15% u odnosu na ruralne sredine.


Iznad urbanih gradskih sredina ljetne magle su za oko 30%, a zimske čak za 100% prisutnije u odnosu na ruralna područja. Veliki gubici toplote u urbanim sredinama stvaraju tople otoke i podižu temperaturu atmosfere, u nekim slučajevima i do 5 stepeni. Povećane temperature atmosfere iznad urbanih središta stvara zonu nižeg pritiska, prema kojoj se usmjeravaju zračne struje iz područja s višim pritiscima. Ovo, kao i veća koncentracija aerosola koja potiče od ispusnih gasova automobila je uostalom razlog što urbana središta imaju više padavina za 5 do 10% u odnosu na ruralna područja. 

Dalila Ivanković, mr.hemije

O Autoru
Manager
Najnovije vijesti
Video
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce