PRAVNI REZIME zaštite podataka
Zaštita podataka prema zakonima BiH i EU
Manager pravo 27 listopada, 2021

Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka s ciljem zaštite legitimnih interesa građana koji se odnosi na sprečavanje i sankcioniranje zloupotrebe osobnih podataka, a zaštićeno je i međunarodnim i nacionalnim pravom. 

 

PROČITAJTE VIŠE: Kako osnovati Agenciju za nekretnine u BiH?

 

Zaštita podataka je ustavna kategorija, te se ogleda kroz ustavno pravo na privatnost. 

S druge strane pravo na pristup informacijama je također ustavna i zakonska kategorija, zagarantirana svakom građaninu, koja jamči pravo svake fizičke ili pravne osobe na pristup informacijama koje posjeduju organi javne vlasti. 

Stoga mogli bismo reći da postoje dvije oprečne tendencije, obje vezane za tajnost podataka. Jedna teži ka tome da se neki podaci ne mogu i ne smiju smatrati neograničeno tajnim, a druga predstavlja težnju pojedinca da određeni podaci trajno ostanu tajni u odnosu na javnost, medije i druge zainteresirane subjekte. 

 

 

Pravo na privatnost možemo promatrati kao informacijsku, komunikacijsku i prostornu privatnost. 

Informacijska privatnost se odnosi na osobne podatke koji zahtijevaju privolu osobe za njihovo korištenje od strane trećih. Komunikacijska se odnosi na privatnost osobnih zapisa, dopisivanja, te bilo koji drugi način komuniciranja, dok prostorna privatnost se odnosi na pravo na dom i drugi prostor u kojem osoba vodi život zasebno od drugih. 

Ono što je bitno naglasiti jeste da se zaštitom podataka štiti u konačnici subjekt podataka, tj. osoba. Što dovodi do teze da se ne radi samo o povredi podataka u klasičnom smislu, već o povredi osobe. 

 

 

Digitalizacija je okosnica razvoja informacijske superprometnice, te otvara kompleksnost zaštite privatnosti i informacijske sigurnosti. 

U suvremenom društvu dolazi do prijetnji po potencijalno ugrožavanje privatnost od strane sofisticiranih tehnologija, koji su predviđeni za komunikaciju ili nadzor (mobilni uređaji, društvene mreže, kamere itd. ) te masovnih medija. 

Stoga možemo reći da je razvoj suvremenog društva senzibilizirao odnos prema informacijama. 

Tijekom čitave povijesti postojale su informacije koje su bile dostupne javnosti i one koje su imali pravo znati samo pojedinci. 

I danas se pokušavaju zaštititi, uz podatke koji odražavaju određenu informacijsku, komunikacijsku ili prostornu privatnost i podaci koji predstavljaju određenu tajnu. 
Pa tako imamo javnu i privatnu tajnu. Javna bi bila državna, vojna, službena tajna. Privatna bi  se dijelila na osobnu i profesionalnu. Profesionalna tajna bi označavala liječničku, odvjetničku, notarsku, bankarsku, poreznu, osiguravateljsku, novinarsku i vjeroispovjedničku tajnu. 

 

 

Pravni okvir zaštite podataka u Europskoj Uniji.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jeste sigurno temelj demokratskog društva. Konvencija o kibernetičkom kriminalu, kojoj je cilj pružiti ovlasti za domaće kazneno procesno pravo, nužne za istragu i progon kaznenih djela počinjenih pomoću računalnog sustava. Smjernice 95/46/EC i EU 2002/58/EC. Razne odluke Komisije, kao i zaštita osigurana pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Definitivno najvažniju ulogu ima GDRP – Opća uredba o zaštiti podataka. Donesena je 2016.g., te regulira zaštitu podataka i privatnost osoba unutar Europske unije, a donosi i način vezan za iznošenje podataka u treće zemlje, također predviđa širi dijapazon zaštite pojedinca kao i prava na zaborav (pravo na brisanje). Uz GDRP usvojena je i Direktiva 95/46/EZ, kojom je regulirana zaštita pobjednica pri obradi osobnih podataka.

Bosna i Hercegovina je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (za što je krajnji rok 01.06.2021.), tako da se navedena obaveza odnosi i na usklađivanje Zakona o zaštiti osobnih podataka s novim zakonodavstvom EU o zaštiti osobnih podataka.

Pravni okvir zaštite osobnih podataka u Bosni i Hercegovini.

Zaštita podataka je regulirana Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH. Navedni Zakon determinira koji podaci, na koji način se mogu obrađivati od strane određenih osoba, te koji organ će biti nadležan za nadzor nad provođenjem Zakona (Agencija za zaštitu osobnih podataka).

Agencija je tijekom godina razvila bogatu praksu utvrđujući pojedina djelovanja koja nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Tako je utvrdila da obrada osobnih podataka djeteta u svrhu kontrole opravdanosti privremene spriječenosti za rad njegovog roditelja, izadavanje izvoda iz matične knjige rođenih neovlaštenoj osobi, davanje osobnih podataka o zdravstvenom stanju jednog supružnika drugom supružniku u postupku rješavanja osobnih kontakata sa djetetom, obrada JMB-a u ugovoru za isporuku i korištenje toplotne energije, obrada osobnih podataka kupca tečnog naftnog plina, obrada otiska prsta zaposlenih u svrhu kontrole prisustva na radnom mjestu itd., predstavlja kršenje odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH predlaže određena rješenja, ali je velikoj mjeri ograničenog dosega. Predviđa različite stupnjeve tajnosti podataka (tajno, vrlo tajno, povjerljivo, interno) koji su navedeni kao javne tajne. 

Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH ima cilj olakšati i promovirati u najvećoj mjeri i bez odlaganja objavljivanje informacija, pod kontrolom javnog organa. Nadležni javni organ je dužan utvrditi koje informacije uključuju osobne interese koji se odnose na privatnost trećeg lica, te izostaviti dostavu takvih informacija. 

Kazneni zakon Federacije Bosne i Hercegovine propisuje kazneno djelo špijunaže; kazneno djelo odavanja tajni Federacije; kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne; kazneno djelo odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne; kazneno djelo odavanja i korištenja burzovnih tajnih podataka; kazneno djelo povrede tajnosti podataka; te kazneno djelo odavanja službene tajne. Sva gore navedena kaznena djela su propisana baš u cilju zaštite određenih podataka. 

Zakon o parničnom postupku FBiH i Zakon o kaznenom postupku FBiH propisuju u kojim elementima se isključuje javnost za vrijeme provođenja glavne rasprave/glavnog pretresa, kao i tko može uskratiti odgovore na pojedina pitanja prilikom svjedočenja, a tko može odbiti svjedočiti. 

Zakon o upravnom postupku propisuje u kojim uvjetima će se isključiti javnost prilikom vođenja upravnog postupka kod nadležnog organa uprave. 

Zakon o radu FBiH sadrži odredbe o postupanju u slučaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehničkog unapređenja na radu, te obveznost čuvanja poslovne tajne o podacima koji se tiču gore navedenih. 

Zakon o privrednim društvima FBiH propisuje uvjete čuvanja poslovne tajne između privrednih subjekata.

Zakon o državnoj službi u institucijama FBiH utvrđuje disciplinsku odgovornost prilikom odavanja neke javne tajne. 

Zakon o unutrašnoj trgovini FBiH propisuje da protupravno pribavljene poslovne tajne čine elemente  nedopuštene trgovine. 

Zakon o konkurenciji BiH determinira da su članovi Konkurencijskog vijeća, službne osobe obvezni čuvati poslovnu tajnu bez obzira kako su je doznali. 

I naravno Ustavni Sud BiH, kroz svoju apelacijsku nadležnost pazi na eventulno kršenje Ustava BiH, tj. ljudskih prava sadržani u njemu. (čl.II.st.3.)

Često privredni subjekti zaključuju NDA ugovore ili ugovor o povjerljivosti koji predstavlja pravni ugovor između najmanje dvije ugovorne strane kojim se štite povjerljive informacije, znanje, materijal, kao i intelektualno vlasništvo poput neke  npr. nepatentirane ideje ili nekih  know-how podataka, koja predstavljaju izvanredna tehnološka znanja, iskustvo ili dokumentaciju, koja je potrebna za ostvarivanje neke inovacije, patenta ili licence, pa i u području informatike.

Ipak, samim procesom globalizacije stvara se potreba za postavljanjem zaštite, ne samo u  fizičkom smislu već postoji konstantan trud  da se stvori zaštićeni „osobni svijet“, da se zadrži vlastita privatnost osobe, što u suvremenom svijetu i okruženju informacijskih tehnologija sve više se čini nemogućom misijom.

Za više informacija obratite se Lex Consulting timu koji će vas savjetodavno pravodobno uputiti u vaše idealno rješenje.

 

Za više detalja www.lexconsulting.ba, kontakt: [email protected]

Do idućeg čitanja, srdačno vas pozdravljam!

Tagovi:

Anja Kolovrat Rotim

Titula autora: 
mag.iur.
Autor opis: 
Magistra prava sa pravosudnim i odvjetničkim ispitom. Dugogodišnje radno iskustvo u odvjetničkom uredu. Direktorica Lex Consulting Agencije.
Slika autora: 
O Autoru
Manager