Turizmu je u Hercegovini, izuzimajući Međugorje, desetljećima nedostajalo "ono malo". Imala je Hercegovina i unikatno prirodno i znano povijesno nasljeđe i hotelske perjanice i tradiciju ali... 

Turizam u Hercegovini živi i "radi" već desetljećima. Od kada su hanove zamijenili hoteli, ponuda smještaja i prenoćišta postala je sastavni dio gospodarskog života. Hotel Neretva, pa Bristol, pa Ruža, do današnjeg hotela Mepas, sve redom perjanice, utkali su dio po dio tradicije u iznajmljivanje smještaja kao dio turizma. 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba

Ipak, turizmu je u Hercegovini, izuzimajući Međugorje, desetljećima nedostajalo "ono malo". Imala je Hercegovina i unikatno prirodno i znano povijesno nasljeđe i hotelske perjanice i tradiciju ali... Turisti su dolazi i prolazili u jednom danu. Od tisuća turista što bi se tiskali po kaldrmi Staroga Mosta, tražili djelić prostora u Tekiji u Blagaju ili mjesto za odmor u Počitelju, "na konaku" ih je ostajalo vrlo vrlo malo. Konačili su u Splitu, u Dubrovniku, u Sarajevu... Nisu imali dovoljno smještaja, bar ne izvan hotela. 

Unatrag nekoliko godina stvari su se počele mijenjati. I brže od najoptimističnijih želja. Digitalizacije prodajnih kanala i njihova sve veća popularnost potakli su sve više ljudi, kojima turizam do tada nije ni padao napamet, upustiti se u iznajmljivanje smještaja. Uz sve veća ulaganja u promociju sadržaja, potražnja za smještajem postala je sve veća, slijedila ju je ponuda, punila brza i jednostavna prodaja... sve više je, što "malih" što ozbiljnih ljudi, počelo ulagati u turistički smještaj. Hercegovina danas trlja ruke i ubire plodove tih ulaganja.  

Kuće za odmor kao pun pogodak 

Diljem Hercegovine sve više se nudi iznajmljivanja vila i kuća za odmor s bazenom. Sve više napuštenih neuglednih kuća ili zemljišta, preuređuje se u kuće za odmor. Privatne kuće ili vikendice masovno se preuređuju u luksuzne vile ili kuće za odmor za iznajmljivanje.

Za ulaganje su isplativije, okolišu prihvatljivije, sadržajima atraktivnije, obavezno s bazenom, neke sa sportskim terenima. 

Kućom za odmor smatra se objekt koji može primiti dvoje ili više gostiju, ali u jednoj smještajnoj jedinici u kojoj se gostima pružaju mnogo veće mogućnosti nego u klasičnom apartmanu. Kuća u kojoj se nalazi više apartmana nije kuća za odmor.

Vile i kuće za odmor omogućuju gostima veću privatnost, osamljenost i bolju organizaciju odmora. 

Kuće za odmor lakše su za održavanje jer u pravilu gosti u njima ostaju dulje, minimalno tjedan, pa čak do 14 dana. Iznajmljivači tako imaju manje smjena gostiju, manje gnjavaže oko čišćenja i promjena posteljine.

U gradovima i turističkim zonama gosti se zadržavaju kraće nego u unutrašnjosti i na osami. Kroz višednevni boravak gosti bolje upoznaju odredište i češće se odlučuju za ponovni posjet. 

Prema brojnim istraživanjima, većina iznajmljivača vila i kuća za odmor ima već standardne i redovne goste više godina zaredom. Takve je goste lakše dočekati i jednostavnije im osigurati ugođaj koji očekuju.

Tko su gosti?

Gosti koji u najam uzimaju vile ili kuće za odmor, obično su veliko ili manje društvo, čitave obitelji ili više obitelji na zajedničkom odmoru.

To su ljudi koji cijene privatnost, mir, tišinu, i žele što više kvalitetnog vremena sa suputnicima. Odabrali su sami kuhati, jesti, kupati se na bazenu, roštiljati i uživati u objektu kojeg su unajmili.

Privatnost im je od najvažnijih faktora pri izboru smještaja. Žele znati da smještaj ne dijele s drugim gostima (drugim, nepoznatim obiteljima), mogu potpuno opustiti i cijeli objekat imaju samo za sebe.

Zašto baš Hercegovina?

Kuće za odmor nisu novost u svijetu. Odavno imaju tradiciju u Istri, Toskani, Azurnoj obali. Imaju tradiciju po suburbanim područjima Mediterana, a Hercegovina je upravo to. Arhitektura temeljena na kamenu i odrinama, udaljenost od ostalih kuća, mnoštvo sunčanih dana... to je najplodnije tlo za ulaganje u ovu vrstu smještaja i turizma.

Ta su ulaganja sigurno potaknuta popularizacijom digitalnih prodajnih kanala, ali su sigurno i osigurana sve većim ulaganjima u sadržaje. Gosti iz takvih objekata obilaze dobre restorane, dane provode u izletima, obilaze znamenitosti, posjećuju festivale. Sve ono u što se u Hercegovini posljednjih godina sve više ulaže. 

Shvatili su Hercegovci kako turisti nisu samo gosti koji su došli provesti vrelo mostarsko podne za tiskanje po prenapučenom Starom mostu i osvježiti se jeftinim sladoledom. Potoje oni koji će vrijeme provesti u iznajmljenoj kući, a onda kada požele, prošetati po Starom mostu na putu do restorana u kojemu će, bez tiskanja i gužve, uživati u domaćoj kuhinji i vinu.
     

Manager.ba