NOURIEL ROUBINI
Naše doba megaprijetnji podsjeća na tragično razdoblje od 1914. do 1945.
Manager 27 siječnja, 2023
Izvor fotografije:
GettyImages

Suočavamo se ne samo s najgorim u 1970-ima (negativni agregatni šokovi opskrbe), već i s najgorim u razdoblju 2007.-2008. (opasno visoki omjeri duga) i najgorim u 1930-ima.

 


Autor: Nouriel Roubini, Poslovni dnevnik


Mnoštvo međusobno povezanih “megaprijetnji” ugrožava našu budućnost. Neke od njih već dugo nastaju, a neke su nove. Tvrdoglavo niska inflacija u predpandemijskom razdoblju ustupila je mjesto današnjoj previsokoj inflaciji.

Sekularna stagnacija, trajno nizak rast zbog slabe agregatne potražnje, prerasla je u stagflaciju jer su se negativni agregatni šokovi u opskrbi kombinirali s učincima labave monetarne i fiskalne politike.

Tamo gdje su nekada kamatne stope bile preniske, ili čak negativne, sada brzo rastu, povećavajući troškove zaduživanja i stvarajući rizik od kaskadnih dužničkih kriza.

Doba hiperglobalizacije, slobodne trgovine, premještanja poslovanja tvrtke u drugu zemlju (offshoringa) i lanaca opskrbe “točno na vrijeme” donijelo je novo doba deglobalizacije, protekcionizma, vraćanja u matičnu zemlju (ili “u prijateljsku zemlju”), sigurne trgovine i otkaza višku radnika u lancu opskrbe “za svaki slučaj”.


Reakcija protiv demokracije

Štoviše, nove geopolitičke prijetnje povećavaju rizik od hladnih i vrućih ratova i daljnje balkanizacije globalnog gospodarstva. Učinci klimatskih promjena postaju sve ozbiljniji i to mnogo bržim tempom nego što su mnogi očekivali. I pandemije će vjerojatno postati češće, virulentnije i skuplje.

Napredak u umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju, robotici i automatizaciji prijeti da će dovesti do veće nejednakosti, trajne tehnološke nezaposlenosti i smrtonosnijeg oružja za nekonvencionalnije ratove. Svi ti problemi potiču negativnu reakciju protiv demokratskog kapitalizma i osnažuju populističke, autoritarne i militarističke ekstremiste s lijeve i desne strane.

Ono što sam nazvao megaprijetnje drugi su nazvali “polikriza” – koju je Financial Times nedavno nazvao svojom najpomodnijom rječju godine. Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, govori o “stjecištu kataklizmi”.

Prošle godine upozorila je da se svjetsko gospodarstvo suočava s “možda najvećim iskušenjem od Drugog svjetskog rata”. Slično tome, bivši američki ministar financija Lawrence H. Summers tvrdi da se suočavamo s najizraženijim gospodarskim i financijskim izazovima od financijske krize 2008. godine.

A u svom najnovijem Izvješću o globalnom riziku – objavljenom neposredno prije nego što su se elite okupile u Davosu ovog mjeseca kako bi razgovarale o “suradnji u fragmentiranom svijetu” – Svjetski gospodarski forum upozorava na “jedinstveno, neizvjesno i turbulentno desetljeće koje dolazi”.

Dakle, bez obzira na nečiju omiljenu terminologiju, raširena je suglasnost da se suočavamo s neviđenom, neobičnom i neočekivanom razinom neizvjesnosti. U bliskom razdoblju možemo očekivati veću nestabilnost, veći rizik, intenzivnije sukobe i češće ekološke katastrofe. U svom velikom međuratnom romanu, Čarobna gora, Thomas Mann prikazuje intelektualnu i kulturnu klimu i ludilo koji su doveli do Prvog svjetskog rata.

Iako je Mann započeo svoj rukopis prije rata, završio ga je tek 1924. godine, a to kašnjenje imalo je značajan utjecaj na konačni proizvod. Njegova priča odvija se u sanatoriju koji je inspiriran onim koji je posjetio u Davosu, istom mjestu na vrhu gore (hotel Schatzalp) gdje se sada održavaju gala večeri povezane sa Svjetskim gospodarskim forumom.

Ova povijesna veza preprikladna je. Naše trenutno doba megaprijetnji podsjeća na tragično 30-godišnje razdoblje između 1914. i 1945. daleko više nego na 75 godina relativnog mira, napretka i prosperiteta nakon Drugog svjetskog rata. Važno je zapamtiti da prvo doba globalizacije nije bilo dovoljno da spriječi srljanje u svjetski rat 1914. godine.

Nakon te tragedije uslijedila je pandemija (španjolske gripe); slom burze 1929.; Velika gospodarska kriza; trgovinski i valutni ratovi; inflacija, hiperinflacija i deflacija; financijske krize i masovna neispunjavanja obveza; stope nezaposlenosti iznad 20%. Upravo su ti krizni uvjeti bili temelj uspona fašizma u Italiji, nacizma u Njemačkoj i militarizma u Španjolskoj i Japanu, što je kulminiralo Drugim svjetskim ratom i holokaustom.


Zanemarena stvarnost

No, koliko god tih 30 godina bilo strašno, današnje megaprijetnje na neki su način još zloslutnije. Uostalom, međuratna generacija nije se morala baviti klimatskim promjenama, prijetnjama umjetne inteligencije zapošljavanju ili implicitnim obvezama povezanim sa starenjem društva (budući da su sustavi socijalne sigurnosti još bili u začetku, a većina starijih osoba umrla je prije primanja prve mirovine).

Štoviše, svjetski ratovi bili su uglavnom konvencionalni sukobi, dok bi sada sukobi između velikih sila mogli brzo eskalirati u nekonvencionalnijim smjerovima, potencijalno završavajući nuklearnom apokalipsom. Stoga se suočavamo ne samo s najgorim u 1970-ima (opetovani negativni agregatni šokovi opskrbe), već i s najgorim u razdoblju 2007.-2008. (opasno visoki omjeri duga) i najgorim u 1930-ima.

Nova “geopolitička kriza” povećava vjerojatnost hladnih i vrućih ratova koji bi se prelako mogli preklopiti i izmaknuti kontroli. Koliko vidim, nitko tko se danas sastaje u Davosu ne piše veliki roman doba megaprijetnji. Ipak, današnji svijet sve više pokazuje osjećaj slutnje koji se dobije kada se čita Mann.

Previše nas se prepušta samodopadnosti na summitu i zanemaruje ono što se događa u stvarnom svijetu ispod. Živimo kao mjesečari, zanemarujući svako upozorenje o onome što je pred nama. Bolje da se uskoro probudimo, prije nego što se gora počne tresti.v

 

Poslovni Dnevnik / Manager.ba

 

O Autoru
Manager
Najnovije vijesti
Video
DIREKTNA SURADNJA
ASA Bolnica i AKH iz Beča donose izvrsnost u zdravstvu
Željko Kiauta, poduzetnik iz Francuske
Od nogometnih škola Veleža i Lyona do platforme Sportiw
DAVORIN VIDAČKOVIĆ, GUMA M
Izazov je i užitak voditi tvrtku simbol automobilske branše
Savjeti