Evaluacijom do održivih rezultata
Kako ćemo opravdati uložene novce?
Manager Projekti 19 studenog, 2020
Izvor fotografije:
pixabay.com

Da bismo nešto mogli mijenjati nabolje, moramo točno znati s čim raspolažemo trenutno. Možda se čini kao paradoks da se upuštamo u proces obnove, izgradnje ili potpuno novih oblika razvoja, a da ne znamo od kuda polazimo, ali i to se ponekad dogodi.

 

PROČITAJTE VIŠE: Hoćemo li 'reciklirati' naša sela u 'difuzne hotele'?

 

Razloge takvim 'neprilagođenim' počecima ne treba tražiti u neznanju ili slabom poznavanju materije, jer prikupljanje podataka je jako zahtjevan proces i da bi se napravio dobro nužna je komunikacija i partnerski pristup.

Često se nailazi na probleme u prikupljanju jer neki podaci ne postoje za pojedini sektor, ponekad su nepouzdani ili ne možemo do njih doći na vrijeme.

Važno je istaknuti da su nam podaci bitni prije svega da bismo se mogli boriti za sredstva koja nam EU nudi kroz sudjelovanje u projektima tj. podaci su baza kojom bismo trebali moći opravdati naše potrebe i imati dokaz za traženo. U skladu s tim, možemo se osvrnuti i na kvalitetno pristupanje prijavi za bilo koju vrstu potpore. Prije svega bismo trebali biti u stanju odgovoriti na pitanje: Možemo li zadovoljiti tražene pokazatelje, odnosno, možemo li ispuniti očekivane rezultate mjere potpore?

Ovdje treba biti jako oprezan i razlikovati pokazatelje od podataka.

 

 

Podaci su činjenice koje prikupljamo vlastitim istraživanjima (ankete, fokus grupe, radionice) ili ih možemo koristiti već prikupljene od drugih (na lokalnom, nacionalnom, međunarodnom nivou). Važno je da pomno biramo koji izvor podataka koristimo i da ih pravilno tumačimo. Prikupljanje podataka je jako složen i zahtjevan proces i nema za cilj 'popis inventara', već kvantitativnu i kvalitetnu podlogu (bazu podataka) za dalju obradu i ono što je ključno – ocjenu.

Preko podataka dolazi se do pokazatelja, možemo reći da su pokazatelji - složeni podaci. Dakle, interpretacijom podataka i stavljanjem u kontekst (najčešće ako ih izrazimo kao npr. omjer ili ovisnost) dolazimo do pokazatelja.

Dobar pokazatelj služi nam za pojednostavljivanje složenosti situacije (ili jednostavnije rečeno, da bismo došli do zaključaka) i uvijek je cilj da budu što jednostavniji, a istovremeno sadržajni – pokazatelji koji 'govore'. Jednostavnost možemo postići korištenjem grafičkih prikaza koji su sadržajni i pregledni, a ujedno njima štedimo prostor i jačamo i olakšavamo interpretaciju.

Ali da bi nam ti podaci nešto govorili, svaka tablica ili graf mora biti popraćena odgovarajućim komentarom.

Sve gore navedeno se najbolje može objasniti na primjeru npr. broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je podatak, a udio broja zaposlenih u populaciji koja živi u ruralnim predjelima BiH je pokazatelj.
Kada to znamo, onda možemo objasniti i utjecaj našeg projekta na željene rezultate, npr. prema zadnjem popisu X općina je imala 4% manje nezaposlenih nego u popisu provedenom prije 12 mjeseci, kao izravnu posljedicu mjera zapošljavanja provedenih kroz projekt.

 

 

Dakle, na osnovu dobre baze podataka možemo pratiti učinke provedbe strategije te doći do kvalitetnih pokazatelja (indikatora) u analizi, koji će nam biti osnova za definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe mjera tj. neko svojstvo kojim se može mjeriti intervencija u smislu njenih neposrednih rezultata. 

Jako je bitno podatke prikupljati kontinuirano (npr. jednom godišnje) i ako je to ikako moguće, napraviti vlastitu bazu podataka. Bez obzira na izvor podataka (primarni ili sekundarni, nacionalna ili međunarodna razina), podatke je potrebno 'mapirati' na 4 aspekta: društvo,  gospodarstvo, okoliš, institucije kako bi dobili indikativan sadržaj analize stanja i bar malo olakšali ažuriranje i dalju upotrebu 'šume' prikupljenih podataka.

Važno je naglasiti da se od velikog broja prikupljenih podataka za analizu koriste samo neki od njih, tj. potrebno je prepoznati koje od njih možemo iskoristiti za dalju analizu. Dakle, trebamo znati tumačiti prikupljeno, a za to je potrebna vještina i stručnost. 

Općenito preporučuje se koristiti što više pokazatelja koji su povezani s pitanjem konkurentnosti zemlje i pri odabiru uvijek koristiti pokazatelje koji su već korišteni u nekim strateškim dokumentima, te koristiti popis ključnih pokazatelja.

Ako imate nekih pitanja o ovoj ili sličnim temama obratite mi se na [email protected] ili nam se pridružite u druženju i raspravi na instagram profilu @evaluatorbih

Andrijana Vučić

Autor opis: 
Prehrambeni tehnolog,magistrirala na sveučilištu u Sarajevu. U 16 godina radnog iskustva usko vezana uz oblast kontrole hrane i jačanja kapaciteta sustava. Evaluatorica u procesu pisanja i pripreme projekta.
Slika autora: 
O Autoru
Manager
Video
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Savjeti