Zbog svoje veličine i ljepote, ali i dugogodišnje tradicije planinarenja i alpinizma, Prenj se kiti nadimkom "Hercegovačkih Himalaja".
Planinu Prenj opisivali su mnogi, isključivo epitetima. Razloga su imali i previše. Kada iz Bosne, preko Ivana, ulazite u Hercegovinu, na jugu se ukazuje ogroman bijeli planinski masiv. Isti onaj koji vas cijelim putem, sve do Mostara, uporno motri s bezbrojnih vrhova koji se čine toliko nedostižnim i nestvarnim. Prenj.
Prenj je planina u sjevernoj Hercegovini koja se proteže na preko impozantnih 600 četvornih kilometara između Konjica i Mostara. S tri strane okružuje ju nevjerojatna Neretva sa svojim dolinama i upečatljivim kanjonima. Njen najviši vrh Zelena glava doseže 2.103 metra nadmorske visine, a sam Prenj krije još desetak dvijetisućnjaka.
Na tako ogromnom prostoru, Prenj se po sebi ukrasio zelenilom borovih i bukovih šuma, pašnjacima, bijelim kamenitim vrhovima u oblacima, kanjonima, vrtačama, škrapama, jezerima, …
Etimologija
Etimolozi se slažu kako je ime Prenj izvedenica imena staroslavenskoga božanstva Peruna. Perunovo ime nose i druge, najčešće istaknute planine i vrhovi na prostorima koje nastanjuju Slaveni, poput Pirina u Bugarskoj.
Gledati ga je lako, obići vrlo teško
Zbog svoje nepristupačnosti, osim u nižim dolinama i po niđim visoravnima, Prenj nema naselja niti cesta. Čak ni makadamskih. Nadomak unutrašnjosti Prenja moguće je doći tek na nekoliko mjesta i to prijevoja Rujište iz Mostara, Boračkog jezera, Rapti ponad Konjica ili visoravni Glogovo sjeverno od Mostara.
Upravo nedostatak masovnog dolaska ljudi, u novije vrijeme znatiželjnih turista, sačuvao je Prenj od devastacije i devalvacije njegovih silnih prirodnih vrijednosti. Vrhove, beskrajne visoravni i čudnovate doline poput Tisovice pohode samo planinari. Sebi su u srcu masiva napravili nekoliko prenoćišta, malih planinarskih domova i skloništa. I oni se oprezno kreću isključivo markiranim stazama zbog onečišćenja minama u proteklom ratu.
foto: Shutterstock
"Grozan kad prozbori - Strašan kada šuti".
Prenj je svojom surovošću, neovisno o ratovima, odnio mnoge živote, pa i one najiskusnijih planinara i alpinista. Neki su stradali od smrzavanja u kolovozu, neki pri padu s njegovih vrhova. Pjesnik Vladimir Nazor za njega kaže kako je "Grozan kad prozbori - Strašan kada šuti".
Pristupačni obronci
Ipak ostavio je hercegovački div i više nego dovoljno oku prestižnih krajolika i na svojim obroncima do kojih se može doći automobilom.
Prije svega nadaleko znano Boračko jezero i kanjon Neretve od Glavatičeva do Konjica koji ga odvaja od ljepotica Bjelašnice i Visočice. Do njih se dolazi asfaltnom cestom iz Konjica. Tu su i nevjerojatne, nimalo drugačije od alpskih, doline Konjičke Bijele, Idbra ili Glogošnice, odreda lijevih pritoka Neretve. Ušće još jedne, ovaj put mostarske, Bijele u Neretvu na samoj je magistralnoj cesti M17. A Mostarska Bijela krije jedan od najspektakularnijih kanjona-tunela u Europi.
Stoljeća planinarenja i alpinizma
Njegove impresivne stijene i reljef privukli su još u 19. stoljeću prve prave planinare, a austro-ugarske vlasti donijele kulturu planinarenja. Unatoč nepristupačnosti običnim turistima, Prenj je raj za planinare zbog brojnih označenih planinarskih staza i objekata.
Zbog svoje veličine i ljepote, ali i dugogodišnje tradicije planinarenja i alpinizma, dobio je nadimak hercegovačkih ili bosanskohercegovačkih Himalaja. Poneki, neuki, nazivaju ih i bosanskim Himalajima, potpurno pogrešno. Prenj se cijelom svojom površinom nalazi u Hercegovini.
Zbog impozatnosti veličine, oblika i površine Prenju su mnogi davali i druga posebna imena osim Hercegovačkih Himalaja. Vladimir Nazor ga je u istoj pjesmi nazivao i Visokim gradom vila i Divovom kućom i Žrtvovanim kamenom. Poznati, nedavno preminuli bosanskohercegovački redatelj, Dino Kasalo nazivao ga je Planetom Prenj.
B.Š. / Manager.ba
