Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve pitke vode. Smatra se kako su dovoljne za nekoliko desetljeća, ali nisu neiscrpne i lako se zagade. Mnoge su, nažalost, već nepovratno zagađene. 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2010. godine proglasila je "pravo na sigurnu i čistu pitku vodu te higijenske uvjete" kao "ljudska prava". Ta prava obvezuju sve države svijeta raditi na postizanju univerzalnog pristupa vodi i higijenskim uvjetima za sve. 

Kod nas se o tome malo priča jer Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve pitke vode. Smatra se kako su dovoljne za nekoliko desetljeća. Ali nisu neiscrpne i lako se zagade, točnije, mnoge su već zagađene. 

Sve je manje pitke vode u našim gradovima

Ovih dana, kao na traci, smjenjuju se vijesti o problemima sa pitkom vodom diljem zemlje. 

Razvoj poljoprivrede, industrije, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama zaštitu voda čine sve težom, poglavito zaštitu postojećih izvora koji se koriste za vodoopskrbu većih mjesta i gradova. Zagađivača je sve više, a čiste vode sve manje.

Javnost u Sarajevu je na nogama nakon žalbi građana na onečišćenost pitke vode. Ni redukcije nisu rijetkost. U Tuzlanskom kantonu od 33 javne česme ispravnu vodu za piće ima samo njih 9! Speleolozi iz Mostara godinama upozoravaju na zagađenje jama u kraškom vodonosnom području koje opskrbljuje vrela s kojih Mostar pije vodu. I Široki Brijeg, i Ljubuški i ... Sjever zemlje vodom se opskrbljuje putem podzemnih voda čija je kvaliteta svakim danom sve gora. Broj stanovnika raste, industrija raste, promet još brže... Sve odreda zagađivači.

OZBILJNO UPOZORENJE
Previše je otpada u jamama u okolici Mostara, pitka voda je ugrožena

Što nas je snašlo?

BiH je jedna od zemalja s najviše izvora prirodne čiste vode u Europi, no njezine su rijeke istodobno najonečišćenije na kontinentu. 

Divlja odlagališta su posvuda. Doslovce. Otpad se baca ili odlaže bez ikakve odgovornosti ili savjesti jer zakona ili nema ili se ne provode. Kazne ne stižu nikome, a rijeke i jezera, bez iznimke, zatrpane su otpadom.

Prema propisima Europske unije, sustav pročišćavanja vode mora imati svako naselje s više od 20 tisuća stanovnika. Bosna i Hercegovina ima četiri milijuna stanovnika i samo tri pročistača vode na rijekama.

Iako je u urbanim sredinama odlaganje otpada primjerenije riješeno, svijest pojedinaca na niskoj je razini, posebice kada se koristi plastika.

U sve češćim nevoljama s vodom, posežemo za flaširanom, najčešće uvoznom vodom, kao jedinim rješenjem.

U vodi pakiranoj u plastičnim bocama nalaze se čestice mikroplastike štetne po zdravlje. Ustanovljena je povezanost između izloženosti organizma plastičnim česticama i razvoja nekih vrsta karcinoma, manje količine spermija kod muškaraca, razvoja autizma i ADHD-a (poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje) kod djece. 

Što mogu vlasti i gospodarstvo?

Kako bi se osiguralo dovoljno vode za piće, napajanje usjeva, proizvodnju električne energije i za druge svrhe, vlade i poduzeća trebali bi raditi poštujući prirodni vodeni ciklus.

Uključivanje više zelenog prostora u gradove, očuvanje močvara i poljoprivreda koja tlo ostavlja zdravim su neka “rješenja u suradnji s prirodom”. Takva rješenja pomoći će i u zaštiti od poplava, od suša i drugih ugroza povezanih s vodom. Pročišćivači moraju postati obveza, a odlaganje otpada teško kazneno djelo. 

Na poljoprivredu otpada oko 70 % uporabe vode diljem svijeta. Navodnjavanje se smatra glavnim pokretačem iscrpljivanja podzemnih voda.

Mora se raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja voda, počev od osnovnih škola. Potrebna su i daleko veća ulaganja. 

Iako, uvjeravaju nas, Bosna i Hercegovina trenutno ne eksploatira više vode nego što dozvoljavaju bilancne pričuve, kako bi se stanje održalo, potrebno je osigurati racionalno korištenje resursa, smanjiti onečišćenje i provoditi mjere za očuvanje prirodnog vodnog režima koliko god je to moguće. Ulaganja u prečišćavanje voda i zaštitu vodnih područja morat će rasti.
 

Što mogu pojedinci?

Kakvu ćemo vodu piti sutra, ovisi i o razini ekološke svijesti svakog pojedinca (racionalnoj potrošnji), primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni pesticida, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih vrsta otpada i ponašanju i odgovornosti svakog pojedinca. 

Ako smatrate kako vaša pojedinačna akcija neće pomoći, jer samo ste kap u moru, onda spasite bar tu kap. Umjesto kupovine flaširane vode ugradite sustav za filtraciju vode u vaš dom. Osigurajte svojoj obitelji pitku vodu, a svome domu duži vijek uređaja koji koriste vodu. Ugradite na vaše slavine komplete za uštedu vode, uštedit ćete i vodu i novac, a komfor nećete izgubiti.

Kada slasno popijete gutljaj vode na putu, ne bacajte flašu kroz prozor. Ni čep. Jer milijuni takvih čepova "začepit" će izvore pitke vode koje danas pijete.   

Manager.ba