Vlada HNŽ donijela je najmanje 70 odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za fotonapanske elektrane. Koncesije su izdane za za gotovo 200 fotonaponskih elektrana. 

Na službenim web stranicama Ministarstva gospodarstva Županije hercegovačko-neretvanske objavljene su odluke o dodjeljenim koncesijama. Analizirajući odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za fotonapanske elektrane dolazi se do iznimno zanimljivih brojki i pokazatelja.

Piše Bojan Šunjić, Manager.ba

Prema dostupnim podacima u ovim odlukama, u posljednje nepune 4 godine, županijska je vlada donijela najmanje 70 odluka o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za fotonapanske elektrane.  Neke od njih objavljene su u formi prijedloga, a neke se su ponovljene odluke.

Najviše različitih odluka o dodjeli koncesija, njih 27, usvojeno je 2019. godine, 2020 godine usvojeno ih je 11, 2021. njih 10, 2022 njih 9, a ove, 2023. godine do sada je dodjeljeno 11 koncesija. Usvojena je i jedna odluka o dodjeli koncesije za zemljište za izgradnju fotonaponske elektrane. 

Radi se o koncesijama dodjeljenim za fotonaponske elektrane do 150 kWp. U velikom broju odluka o koncesiji ona je dodjeljena za više elektrana u jednoj odluci.  

Počelo je kod Stoca nastavlja se kod Mostara 

Gledajući prostorno, najviše koncesija dodjeljeno je za područje Grada Mostara, za čak 90 fotonaposnkih elektrana. Radi se uglavnom o lokacijama Kruševo, Polog, Planinica i Ortiješ, a najveći broj koncesija dodjeljen je u posljednjih godinu dana.  

Na području Općine Stolac, mahom naselja Hodovo, Plješevica i Trijebanj uz magistralnu cestu između Mostara i Stoca, dodjeljene su koncesije za 75 fotonaponskih elektrana. Zanimljivo je kako se najveći dio koncesija dodjeljenih do 2022. godine odnosi na ovo područje. 

Koncesije su dodjeljivane i za lokacije na području općina Čapljina, Čitluk, Rama, Ravno, Neum i Jablanica.

Koncesije su dodjeljene za 194 pojedinačne fotonaponske elektrane i to 193 za obavljanje djelatnosti i jedna za zemljište za izgradnju. 

Investitori iz cijele zemlje

Dobile su ih tvrtke iz skoro svih gradova i općina u Županiji (Mostara, Čitluka, Stoca, Jablanice, Čapljine, Rame, Konjica i Neuma), ali i Sarajeva, Kiseljaka, Tuzle, Vogošće, Gračanice, Gruda, Posušja i Širokog Brijega. Koncesije su dodjeljene za 53 tvrtke.

Tvrtka Energy Europa d.o.o. iz Prozora dobila je koncesije za čak 40 fotonaponskih elektrana, sve na području Kruševa kod Mostara, a koncesije za 10 i više elektrana dobile su i tvrtke Solarni vjetar, Proton plus, HL "001" i Čule promet iz Mostara, GP Toming iz Gruda, Plavo sunce iz Čitluka, Energosol iz Jablanice i FNE Plinomatic iz Kiseljaka. 

Među investitorima koji su dobili koncesije je i trgovački lanac Bingo iz Tuzle. Njemu je dodjeljena koncesija za fotonaponsku elektranu na krovu objekta kod Međugorja. 

Samo 3 koncesije dodjeljene su za fotonaponske elektrane montirane na postojećim objektima.

Postoji li otpor privatnim investicijama u elektroenergetski sektor?

Nagli interes investitora za izgradnju fotonaponskih elektrana svojim intenzitetom podsjeća na vrijeme "smiljomanije", masovnog ulaganja u nasade smilja od kojih su mnogi, mahom mali investitori, očekivali veliku zaradu. Pad otkupnih cijena smilja i nedostatak infrastrukture za ozbiljniju preradu i plasman tu su priču brzo priveli kraju. 

Ulaganje u fotonaponske elektrane ima nešto drugačiju priču u početku. Ulaganje u obnovljive izvore dio je šire europske priče i obveza naše zemlje. 

Problem bi u skoroj budućnosti mogla predstavljati upitna infrastruktura za priključivanje elektrana na elektroprijenosnu mrežu, a još više otpor ulasku privatnog sektora u elektroprivrednu priču. Na oprez poziva osvrt "Dok država čeka, privatnici zauzimaju najbolje lokacije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora" objavljen jučer na portalu Klix.ba, u kojemu autor zaključuje kako se "sve više spominju navodi kako postoje realne opasnosti(!) da privatnici zauzmu najbolje lokacije u državi za dobijanje ove vrste energije jer državne elektroprivrede zbog nedovoljnih kapaciteta za pripremu ovakvih investicija, a i zbog složenih procedura javnih nabavki, sporije pripremaju projekte obnovljivih izvora." 

B.Š / Manager.ba