POLONA BLAŽIČ
SLOVENKA KOJA USPJEŠNO RAZVIJA TURISTIČKE DESTINACIJE SLOVENIJE: Jedinstvenost je ono što privlači i zadržava turiste
Manager.ba Regija 24 travnja, 2019
Izvor fotografije:
Polona Blažič - privatna zbirka

Gošća Kluba menadžera je Polona Blažič, vlasnica zavoda za za upravljanje destinacijom AngitaBiz Maribor, Slovenija.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Na nedavno održanoj Konferenciji Apriori Turizam 2019, održanoj na Mostarskom sajmu gospodarstva, upoznali smo Polonu Blažič iz Maribora koja je govorila o slovenskoj strategiji o gastronomiji, koja je podigla Sloveniju na zavidnu razinu sa turističkom ponudom koja se temelji na lokalnoj, organski uzgojenoj hrani.

U nastavku, poslušajte menadžerske, ali i životne savjete koje je naučila kroz rad.

 

Svoje znanje i međunarodno iskustvo sa stekla proučavanjem ekonomije i turizma u Hrvatskoj, kao i u Innsbrucku, program obuke za upravljanje u Sheratonu Munchen, u početku sam radila u gospodarstvu, a zatim u mnogim međunarodnim projektima.

Postala sam certificirani trener Neuro lingvističkog programiranja 2015. i moderator za program obuke Derby Diplomat 2000.

2006. godine sam stupila na svoj put kada sam se pridružila poslovnom partneru koji je osnovao Multidisciplinarni istraživački institut Maribor.

Od 2012. do 2016. godine preuzela sam strateško planiranje austrijskih promotivnih i prodajnih aktivnosti destinacijske organizacije Wagrain-Kleinarl.

Sve širi raspon zadataka i projekata koji su mi bili povjereni, 2018. godine doveli su me do točke da sam osnovala svoju tvrtku - ANGITAbiz Maribor.

Osim upravljanja i marketinga destinacije, tvrtka polaže puno entuzijazma u razvoj proizvoda s strategijama brendiranja raznih industrija, ankete o zadovoljstvu kupaca, turistima i srodnim poslovima prilike - osobito stvaranje web-mjesta, e-trgovine, sadržaja marketing, styling i fotografiranje proizvoda.

 

1. Kako ste došli do ideje o osnivanju ureda za upravljanje destinacijom AngitaBiz, Maribor?

Vjerojatno nije slučajnost da se to dogodilo organski.

Ni moj život ni poslovno putovanje nije bilo jednostavno.

Svaka nova aktivnost ili projekt je sam vodio do sljedećeg.

Upravljanje i plasiranje destinacije uključuje sve što je oduvijek bila moja pozornost na podsvjesnoj razini.

Mogu koristiti sva moja znanja i vještine, svoje hobije te ih pretvoriti u strast pronalaženja rješenja za pretplatnike.

Jer znanje je jedna od najpokvarljivijih roba ako se ne koristi.

Znatiželja i želja da budem svaki dan bolja verziju sebe, su najbolji sastojci  koji mi najviše pomažu u ovom poslu.

 

2. Što za Vas čini najvažnijim segmentima jednog područja, a da može u tom segmentu predstavljati to područje turistima, ljudima koji žele iskusiti nova gastronomska iskustva? 

Najvažnije je da se strukture odlučivanja u područjima gdje se žele razvijati identificiraju potencijale koji će se potom transformirati u kompetetivna  turistička odredišta.

Gastronomija je važan motiv za donošenje odluka o destinaciji, ali po mom mišljenju važnije je usredotočiti se na motive i  iskustva koja na destinaciji stvaraju nova noćenja.

U isto vrijeme bitno je da se na samom početku politika i stanovništvo uključe u održivo očuvanje prirode, koje treba podržati odgovarajućim zakonodavstvom i, naravno,
sankcijama.

Turisti danas odabiru turistička odredišta na temelju slobodnog vremena, aktivnosti ili hobija, bilo da se radi o aktivnom odmoru na otvorenom, o kulturi ili jednostavno
o uživanju u netaknutoj prirodi, miru i tišini.

Ne žele samo doći na nova mjesta, nego i okusiti ih.

Stoga, razvoj turizma i ruralnog razvoja ide i sa razvojem lokalne, organske hranu ruku pod ruku.

Putujemo kako bismo iskusili razliku svim njegovim oblicima - od jezika, kulture, života, do gastronomije.

Turistička područja dakle se moraju razvijati u svijesti i očuvanju vlastitog imidža, svojstva koja nas čine jedinstvenim.

U isto vrijeme, ne smijemo zaboraviti promociju suradnje prema poduzetničkom principu i kontinuiranu edukaciju svih sudionika, budući da je turistička destinacija uspješna samo u mjeri u kojoj je njezina kvaliteta najjača.

A turistička destinacija su svi njeni stanovnici.

 

3. Koje su najvažnije lekcije koje je Slovenija naučila brendirajući vlastitu gastro ponudu, a da može biti univerzalni savjet Bosni i Hercegovini u razvoju gastroturističke priče?

Najteže je bilo mijenjati naše navike i očekivanja.

Zbog potrebe izrade ponude još je teže početi napisati tipična slovenska jela jer su Slovenci kao gosti u njihovim gostionicama, restoranima ili na festivalima i događajima očekivali barem ćevape i lignje na meniju.

Duh vremena i brzina  modernih tehnologija pridonijeli su činjenici da je promjena tek počela kad su ispunjeni ciljeva od strane nadležnih ministarstava i agencija.

Republika Slovenija ne bi ostvarila napredak, kao što se to dogodilo od 2006. godine, da tada nije bio usvojen prvi strateški dokument u području gastronomije.

Iznimni pojedinci - majstori kuhanja i plesači - su svojom energijom i kreativnošću su omogućili procvat slovenske kuhinje, jer su znali da je tipična tradicionalna jela predstaviti na moderan način, kao i ispuniti sve zahtjeve modernog jela, kao što je vegetarijanstvo, veganstvo ili drugi moderni oblici hranjenja.

Mislim da su mediji, koji su bili pozitivni tijekom cijele godine, mnogo doprinijeli aktivnosti javnog sektora, kao i svaki mali projekt ili priča o tvrtki, poznati kuhar, restoran, turistička farma ... i tako podigao svijest i dao smisao lokalno uzgojenoj hrani i slovenskim tradicionalnim jelima i pićima kojima se i mi Slovenci su danas jako  ponosimo.

 

4. Hercegovina ima povijest sa svojim vinima, gdje jedna od priča kazuje da je hercegovačka Blatina, preko austrougarskih vojnika došla do engleskog dvora gdje ju je pila i kraljica? Može li Hercegovina brendirati svoju vinsku priču, a da ne kopira Toskanu i/ili Provansu? 

 

Između inspiracije i kopiranja vidljiva je jedva vidljiva linija razgraničenja, koju je, nažalost, odmah moguće opažati, osjećati.

U svim aktivnostima od razvoja do prodaje nekog proizvoda, toga se mora biti svjesan.

Vjerujem da su svi pojedinac jedinstveni, umjetnik i umjetničko djelo u isto vrijeme.

Samo ako učite od boljih, možete napredovati.

U svom poslu rado koristim dokazane metode i korake koji će mi pomoći dovesti do postavljenog cilja.

Ali uvijek ću to raditi na način koji je moj samo i isključivo za mene.

U tom procesu ući ću u sve što definira ono što mi se sviđa (od boja, oblika, zvukova, okusa ...).

Isto vrijedi i za vašu vinsku priču.

Priče koje piše život, različite su, ali se i dalje vrte oko jedne iste emocije.

A kad podvučemo crtu, možemo to shvatiti  kad kupujemo određene proizvode ili usluge .

To je šarm brendiranja i suvremenog marketinga.

Uzmite u obzir provjerene poslovne modele i metode rada te odabirite one koji vam odgovaraju.

Tada ispričajte priču na način koji imate u krvi. To je vaš glas, vaš stil, vaš humor.

Tada nikada nećete kopirati, i zbog toga, uvijek će vas turisti htjeti posjetiti.

 

 

5. Što može otežati razvoj turizma u odnosu na vaše iskustvo ili gdje je Slovenija griješila, a da iz toga  možemo učiti?

Dvije stvari.

Razlikovanje potencijala i kompetencije. 

Te budite svjesni da su turizam i stvaranje destinacije dug put. 

Za odluke koje danas donosite dobit će nagrade za 20 godina.

Danas morate znati tko je vaš idealan kupac / gost / turist koji se može identificirati s vašom turističkom destinacijom za 20 godina.

Od 1991. godine Slovenija razvija i promiče turizam kao jedno od najperspektivnijih grana tadašnjih novih zemalja, koje su imale za cilj privlačenje strukturnih i drugih sredstva za izgradnju smještajnih objekata kategorizacije od četiri i pet zvjezdica.

Tada je prevladavalo uvjerenje da u Sloveniji imamo sve što je potrebno za turizam i da na nedostaje samo dovoljna količina kvalitete zbog koje će turisti putovati u ovu prekrasnu zemlju.

Nakon što smo izgradili sve te hotele i apartmane, otkrili smo da bi trebali raditi 365 dana u godini.

I mudro smo shvatili da nam trebaju veliki marketinški projekti, s kojima ćemo osigurati dovoljno promotivnih sredstava te smo realizirali  inovativne i kreativne kampanje koje će učiniti naše kapacitete punih gostiju.

Da se svijet ne vrti oko nas, danas nam je teško priznati jer smo potrošili veliku količinu talenta za oglašavanje kada su marketinški konzultanti u nizu koji su, na ovaj ili onaj način, u turizmu, pisali priče i obrazovalii o važnosti priče koju govorim.

S druge strane, naša skijališta su i dalje bila zastarjela, slabo je bila izgrađena mreža biciklističkih staza koje se ne mogu pratiti od prometnica i drugih prometnica rezerviranih za motorna vozila.

Stoga nikada nemojte kompetentno zamijeniti potencijal svoje turističke destinacije, u koju ćete ulagati i ustrajati s njom.

Dobro razmislite o tome gdje ćete izgradit ćete svoju ponudu.

 

6. Imate li neku uspomenu iz razdoblja pripreme i usvajanja Strategije razvoja gastronomije u Sloveniji, a da Vam je posebno ostala u sjećanju, odnosno da Vam je obilježila samu karijeru? 

U to vrijeme možda nisam bila svjesna važnosti takvog dokumenta kao što je bila Strategija za razvoj gastronomije, možda zato što je bila je stvarno opsežna (360 stranica i više).

Danas shvaćam da to moramo učiniti sami i sa svojim životima, kao i poslu, točno kako bismo znali gdje želimo biti za 20 godina. 

Vrijeme je da odvojite vrijeme da razjasnite misli o vašoj budućnosti.

Biti strpljiv, donositi odluke i sudjelovati u sadašnjim aktivnostima, koje ćemo nastojati obaviti marljivo i ustrajno kada rezultati nisu odmah vidljivi.

Naučila sam strateški razmišljati, taktički ocjeniti operativne planove i po potrebi se prilagoditi trenutnoj situaciji.

I da se put koji smo odabrali na temelju smislenih odluka mora iznijeti do kraja, iako je zadatak, napisan na papiru, potpuno drugačiji od realizacije.

Moja karijera najviše je obilježena lekcijom koja predstavlja moj osnovni vodič danas: "Za početak, dovoljno je samo znati što ne želim. To će biti najlakši način da otkrijem što želim."

“Kao polazište za pojavu strategije, poslužila je svjesnost da ćevapčići i lignje ne predstavljaju slovensku kulinarsku baštinu i da je naš zadatak identificirati i pozicionirati autohtona jela i pića te ih smjestiti na jelovniku, i to je ispalo pozitivno i za domaće tako i za strane turiste.
 

7. Koji su rezultati brendiranja slovenskog gastro turizma, ruralnog turizma, kao i termalnog i spa turizma? 

U četvrt stoljeća, slovenski turizam je napravio velike razvojne i promotivne korake.

BDP doprinosi blizu 13 posto.

Danas svaki osmi čovjek radi u turizmu u Sloveniji.

Slovenački brand i slovenski turizam Osjećam Sloveniju kao našu zemlju govori o netaknutoj prirodi i našem fokusu da ga zadržimo.

Kao jedina zemlja u Europi u kojoj se susreću četiri različita zemljopisna svijeta, podijeljen je na četiri makro destinacije (Alpska Slovenija, Mediteran i Kras
Slovenija, termo-panonska Slovenija, Ljubljana i središnja Slovenija) i domaća ponuda temelji se na 10 proizvoda (odmor u planinama i na otvorenom, zdravlje i dobrobit,
poslovni susreti i događanja, iskustva u prirodi, gastronomiji, kulturi, sportu, ture, sunce i more, ruralni turizam).

 

 

8. Preporučite nam tri najbolja odredišta u Sloveniji, a da nisu marketinški tako poznate.

Pomurje i Expano na Soboškom jezeru kod Murske Sobote ; Gornja slovenska vinska cesta; Jedinstveni putni park Jamnica u Koruškoj.

 

9.  Koja je vaša definicija uspješnog poduzetnika?

Uspješni poduzetnik ima duboko znanje i iskustvo koje ima stečena vlastitim radom.

Uvijek radi timski,  može donositi odluke i stajati iza njih.

On ne traži krivce za svoj neuspjeh.

Prihvaća pogreške i spreman je za učenje.

Ulaže u osobni i profesionalni razvoj.

Stvarno uspješnom poduzetniku nije potrebna slava, zadovoljan je ako je posao dobro obavljen.

Tagovi: