MILAN HORVAT
OD VOĐENJA FIRME KOJA JE ZAUZELA NAJVEĆI UDIO NA ZAGREBAČKOJ BURZI DO LJUBAVI PREMA KRIPTOVALUTAMA: Upoznajte jednog od rijetkih hrvatskih investicijskih bankara
Manager.ba 16 listopada, 2019
Izvor fotografije:
Milan Horvat - privatna zbirka

Gost Kluba menadžera je Milan Horvat, CEO Fima Plus, Varaždin.

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Koliko uspješnih ljudi znate? I ako ih znate, kako brzo i često možete doći do njih?

Ono što svaki put se pokaže, a nama ljudima je svaki put fascinacija, je činjenica da su najuspješniji ljudi – najjednostavniji.

Samim time se potvrdi i onaj zakon da što veće znanje, to je manji ego.

Danas donosimo intervju s čovjekom koji je u dosadašnjem životu postigao ono što mnogi ne mogu za tri uzastopna života, a opet, radi se o jednostavnom čovjeku koji nema

problema s tim da nama 'malim' novinarima otkrije znanja, koja ćemo mi podijeliti s našim čitateljima.

Ako slučajno niste čuli za njega, upoznajte gospodina Milana Horvata.

 

Kao klinac sam bio dobar u matematici i fizici pa sam smatrao da ću se time baviti kad odrastem.

Međutim, u srednjoj školi sam imao dva loša profesora upravo iz tih predmeta pa sam usput i izgubio volju da se time bavim. Kako sam cijelo to vrijeme svirao klasičnu gitaru, moja ambicija je bila Glazbena akademija i gitara.

No, to se nije svidjelo mojoj majci i to je jedina stvar u životu koju mi je zabranila, budući da me za sve drugo mnogo podržavala, te kazala da to mogu studirati kao drugi studij, a da prvi moram izabrati nešto drugo.

Na prijemnom sam upao na Vanjsku trgovinu u Zagrebu, budući da nisam htio ostati u Varaždinu te sam htio upoznati nešto novo, pa sam i završio Vanjsku trgovinu.

Naravno, ljubav prema gitari me drži dan-danas, a danas sam čak i bolji nego onda kad sam htio upisati Glazbenu akademiju.

 

Kako se rodila ljubav prema investiranju?

Dok sam studirao Vanjsku trgovinu, zanimalo me tržište kapitala i daj dio ekonomije.

Međutim, u ono doba nije bilo dodatnih znanja o tome, pa sam se na seminarima dodatno educirao, no i tadašnje edukacije nije bilo previše.

Onda kasnije, 80-tih i 90-tih godina, za vrijeme tranzicije, počelo se stvarati tržište kapitala, kada su se društvena poduzeća mahom privatizirala i ja sam tu prepoznao svoju priliku.

Tada sam razradio jedan projekt kada su se dionice mogle plaćati starom deviznom štednjom.

Istovremeno je ta stara devizna štednja bila blokirana ljudima u njihovu korištenju, tako da je ovo bio jedini način da je koriste.

Naš program je prihvaćen u Ministarstvu i bankama, te smo dobili prvu takvu obveznicu kojom se javno trgovalo.

Kroz taj projekt smo mogli animirati brojna poduzeća za te poslove, nakon čega smo inicirali pokretanja brokerske kuće, zatim tržišta Varaždinske burze i tako se razvio moj posao vezano za tržište kapitala i investicijsko bankarstvo.

 

 

 

Kako komentirate događanja oko rasta cijene dionice Kraša posljednjih tjedana?

Srpski poduzetnik Šaranović je ovim napravio za Zagrebačku burzu više nego svi oni koji tamo rade zadnjih nekoliko godina, "samo time što postavio svoju vrijednost dionice, koju on smatra da je realna i koju je on spreman platiti, a to je zapravo i smisao burze.

Naime, često su te nelikvidnosti burza ovakvog tipa kao što je Zagrebačka burza posljedica dogovorene ekonomije u kojoj oni egzistiraju.

Svojevremeno je potpredsjednica Hrvatske vlade gđa. Dalić kazala kako ne može netko doći u Hrvatsku i investirati, bez da dođe pričati s njima, što pokazuje koliko je normalna dogovorna ekonomija kod nas.

Kad se dogodi da netko iskoristi tržište kapitala kao objektivnu kategoriju za prikupljanje vlasništva i s tim suoči sve ostale dioničare, tada svi ostali postanu svjesni što je tržište kapitala, a to je procjena vrijednosti između strana koje se ne znaju.

Ova situacija oko Kraša se dogodila je takva jer Kraš ima određene vrijednosti koje ovdje nitko nije valorizirao na način na koji je to učinio gospodin Šaranović.

S obzirom na to da unutar Kraša postoji struktura koja čuva Kraš od Kraša, a Kraš je kompanija koja zadnjih 30 godina nije napravila nikakav ekonomski ni gospodarski napredak tako da je po meni to bio zadnji trenutak da se Krašu tako nešto dogodi jer se on tek entropijom održava na životu.

 

Što Vam je donijela karijera u investicijskom svijetu, koje lekcije ste naučili?

Pa prvo, radim posao koji volim, nikad ne bih radio posao koji ne volim, a ovdje sam pronašao svoj način razmišljanja.

Ono što je super u poslu koji radim je to da objektivizira stvarnosti, naučilo me gledati na život iz različitih kuteva.

Na primjer, vrijednost hrvatskih kompanija sam shvatio onda kad sam počeo ozbiljnije surađivati s američkim, europskim i ostalim inozemnim investitorima koji su valorizirali biznis i biznis model kompanije, a nisu valorizirali nekretninsku vrijednost kao što to rade domaći investitori.

Većina naših investitora gleda vrijednost kompanije kroz vrijednost njezine imovine, a ne kroz kvalitetu njezina biznis modela, vrijednosti i veličine tržišta, kvalitetu njezina kadra, vrste, kvalitete, potencijala proizvoda i tako dalje.

Tako sam već početkom 90-tih počeo razlikovati dobre od loših kompanija, dobre od loših biznis modela, dobre od loših vođenja kompanije.

To je sjajno znanje koje mi pomaže generalno razlikovati bitno od nebitnoga, u poslu, ali i u životu.

Također mi je pomoglo u poslovanju moje kompanije, mogu procijeniti kamo usmjeriti njezino poslovanje.

 

Fima Plus, kriptovalute i financijski svijet koji dolazi. Možete li uz to prokomentirati 'teoriju zavjere' da se radi na tome da čovjek ostane bez fizičkog novac da bi se moglo upravljati njime?

Kao prvo, ja u teorije zavjere ne vjerujem jer mi se puno puta pokazalo netočnim, a to se događa kad ljudi naknadne pameti povezuju stvari koje su se dogodile, a nisu jednako inicirane.

Drugo, kriptovalute nisu ništa posebno i drugačije, one su samo dio digitalne transformacije koja se generalno događa, i u životu i u gospodarstvu, a o kojoj mi na ovim prostorima i ne znamo previše, ali ako odemo u Europu, a posebice u Aziju, gdje je to glavni trend, vidjet ćete da je to potpuno normalno.

Digitalna transformacija omogućava kompletno promjene u odnosima i komunikaciji i vlasništvu, i stvari se mogu definirati tako da vi direktno upravljate time što je vaše, i kroz svoj Wallet i kroz sve informacije koje možete dobiti, te možete platiti usluge i stvari tim kriptovalutama.

Kad krenete proučavati kriptovalute i digitalizaciju, suočite se s nevjerojatno fenomenalnim svijetom i otkrijete da je vrlo jednostavan i jako funkcionalan, ali nas vole strašiti u našem neznanju, pa ako ljudi sami nešto ne naprave da si tu maglu predrasuda razbiju, nitko im neće baš pomoći.

Ja dolazim iz kapitalnog svijeta, pa na početku nisam ni ja Bitcoin i svu tu priču doživljavao ozbiljno jer nije bio neki biznis model koji bi mogao prepoznati dok nisam, prije tri-četiri godine shvatio da se iza toga krije nova tehnologija i blockchain,, a i da se svijet počinje mijenjati pod utjecajem tih novih tehnologija, i da nije bitan Bitcoin, nego blockchain i sve što se tim novim tehnologijama razvija.

Financijska industrija i tržište kapitala su direktno i u najvećoj mjeri zahvaćeni tom promjenom. Na primjer: nekad je postojala materijalizirana dionica, onda je postojala nematerijalizirana dionica pa danas postoji digitalizirana ili tokenizirana dionica.

Materijalna dionica je postojala u materijalnom, papirnatom obliku, nematerijalna je bila zapisana u nekakvom društvu skrbnika i bila je 1:1.

Digitalizirana dionica je nešto što se može trgovati u frakcijama manje od 1 i nešto što je zapisano u nekom walletu, koji vi kontrolirate, a ne netko drugi, tako da su to pozitivne promjene, jer vam ne može netko drugi oduzeti nešto što vi sami kontrolirate.

Za kraj, kao što postoje burze vrijednosnih papira, lagano na dolaze i postojat će burze digitalne imovine, koje omogućavaju digitalnu razmjenu na puno brži i jeftiniji način.

Ono po čemu je Fima Plus drugačija i posebna je to što kroz svoju web stranicu i sve druge mreže ljudima dajemo najcjelovitiju informaciju o cijelom tom procesu.

 

 

Poruka za mlade koji dvoje o odlasku, ali i one koji odlaze van.

Po meni nije problem što mladi odlaze, dapače, svatko treba pronaći mjesto na svijetu gdje ima najbolje uvjete za život.

Po meni je veći problem što ne stvaramo uvjete da drugi dođu, pa bi i oni koji odlaze prepoznali da je tu dobro živjeti i onda bi i ostali živjeti.

Ne može se trend odlaska nikad zaustaviti, a posebno ne time što će se ljudima otežati odlazak. Pogledajte strane zemlje koje imaju najveći priliv stranaca, to su Švedska, Velika Britanija, Švicarska, SAD i tako dalje.

 

Imate li uzore u životu, nekoga kome se divite, od koga ste najviše učili?

Stalno imam uzore, cijeli život imam uzore, uvijek sam od nekoga nešto učio.

U sportu sam se uvijek divio Bjornu Borgu, čovjek koji je savršeno vladao sportom.

Genijalan mi je Bruce Lee, koji je i jako duhovan, osim što je bio vrhunski borac.
U biznisu sam puno naučio od Jonathana Auerbacha, jednog preminulog Amerikanca kojeg sam imao i čast upoznati, koji me upoznao s hrpom zanimljivih ljudi, a koji me učio kako gledati život iz više kuteva.

Možda na poseban način moram istaći da mi je drago da je u Varaždinu živio pokojni profesor Pavao Brajša, koji je bio psiholog, ali i veliki edukator u komunikologiji, s kojim sam prošao dosta komunikoloških treninga te sam shvatio da smo iz komunikoloških vještina na ovim prostorima jako insuficijentni. Ti treninzi su me rano naučili kako se zauzeti i kako komunicirati sa strancima s kojima sam radio.

Mišljenja sam da danas stalno treba učiti, a vještine koje nam najviše nedostaju su upravo te komunikološke vještine.

 

Uspješni ljudi mnogo čitaju. Kakvi ste vi po tom pitanju? Imate li neku omiljenu knjigu ili pisca?

Moram priznati da puno čitam i da još uvijek čitam.i ne znam što sve nisam čitao.

Biznis knjiga Intelligent investor je genijalna knjiga koju svatko u mom svijetu mora pročitati kao osnovu.

Zatim knjiga 'From good to great', prevedena na naše jezike, koja pokazuje zašto su neke kompanije samo dobre a neke su genijalno dobre.

Kompletno sam pročitao Shakespearea, Dostojevskog, Oscar Wilde mi je apsolutni genijalac, Slika Doriana Grey ili Balada o tamnici u Readingu su mi genijalne stvari.

Shakespeare je sam po sebi čudo, njega treba stalno ići gledati u kazalište.

Bela Hamvas mi je pisac dubokih, lijepih zapažanja, unutarnjeg i vanjskog svijeta.

 

Investicije budućnosti. U što je poželjno investirati?

Pa definitivno trebaju investirati u nove tehnologije.

Živimo u vremenu umjetne inteligencije, internet of things, big data, machine learning, blockchain, smart contracts i tako dalje, te oni mijenjaju svijet kao što su svojevremeno svijet mijenjali kompjuteri, mailovi, web stranice i tako dalje..

S druge strane, sve što se događa u tehnologijama je puno manje od onoga što se događa u bio-znanstvenim istraživanjima, tamo su još značajniji progresi.

Danas najveće kompanije poput Amazona, Microsofta, Google su nastale iz domene interneta, što je zapravo bilo nepoznato prije 20, 30 godina.

Svijet se rapidno mijenja. Danas dolaze kompanije iz domene koje sam na početku nabrojao i njih treba pratiti.

 

Gdje se vidite za 10 godina?

Za 10 godina mislim živjeti mirnije, u nekoj prirodi, malo više putovati, ali na putovanja vezana uz osobne izbore i užitke, a ne uz poslovne obveze.

Također, dosta volim konje, bavim se njima, pomažem u radu jednog konjičkog kluba, pa da što više vremena provedem s njima na natjecanjima s njima, ali i s divnim ljudima koje oni privlače.

 

 

Koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?

Kao mlad sam radio u jednoj firmi u kojoj je bilo teško bilo što promijeniti, sve je bilo inertno, nisi mogao realizirati svoje ideje, i tada sam  sebi rekao, da kad jednog dana budem vodio svoju firmu, da ću omogućiti da svi iskažu svoj potencijal i da daju najbolji dio sebe.

Potrebno je stvoriti uvjete, atmosferu i vođenje da ljudi daju najbolji dio sebe i da budu sretni na svom radnom mjestu.

Nastojao sam da ono što skupa radimo, radimo najbolje što možemo.

Prema tome,  uspješni menadžer omogućuje da ljudi pronađu i daju najbolji dio sebe, da se razvijaju na radnom mjestu i da uživaju u poslu, a time posredno i u životu, kojeg je posao vrlo važan dio.