Blago Čuljak
Investicijski duh u biznisu u BiH je na niskim granama
BiH 02 veljače, 2023

Odlučuju li se poslovni ljudi u našoj zemlji prije investirati u stan za rentanje ili automobil nego u poslovno rješenje? Zašto u tehnološkom smislu nismo ni blizu državama u okruženju? Šta je FactorOne i zašto je važan za kompanije? Kakva nam je budućnost u tehnološkom smislu? Čime se mjeri uspjeh – ličnim zadovoljstvom ili pak količinom zarađenog novca? Kakve veze ima povratak naših ljudi iz Njemačke sa novcima koje smo potrošili kupujući njemačke automobile? Za odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja, sugovornik nam je bio Blago Čuljak, CEO širokobriješke IT firme Galileo.

 

Na čelu ste uspješne IT kompanije već dugi niz godina. Koliko je izazovno raditi u okruženju kakvo je naše?

Kompanija Galileo nije bila uvijek uspješna ili nije bila uspješna onako kako smo htjeli. Kontinuirano upravljanje procesima, isporuka kvalitetnih rješenja i prvenstveno prepoznavanje odgovarajućih ljudskih potencijala otvorilo nam je potpuno nove perspektive. Izrazito je zahtjevno, rekao bih i izazovno, upravljati rastom i razvojem IT firme. Taj proces se sastojao od puno složenih, a u isto vrijeme i vrlo važnih segmenata. I tek onda, nakon pet godina, kompanija „preko noći“ postane – uspješna.


Recept za upravljanje rizicima

Koliko naši poslovni ljudi prepoznaju vrijednost ulaganja u modernizaciju u ovom sektoru, koliko uopće prate trendove?

Poslovni ljudi imaju više ograničenja zašto nisu možda uložili svoj novac u modernizaciju. Mislim da se poslovni ljudi u BiH uvijek prije odlučuju za kupovinu automobila ili stančića za rentanje nego poslovnog rješenja, što nam govori da je duh investicija i pustolovina u biznisu u našoj zemlji na poprilično niskim granama. Trendovi se, moje je mišljenje, samo donekle slijede ili barem počinju slijediti, ali slijedit će se puno više, posebno u firmama koje se na Zapadu natječu s tehnološki naprednijim firmama. Zbog niskih očekivanja države od poslovnih ljudi, nama još uvijek fali elektronski potpis, softverska fiskalizacija putem Interneta, razmjena eRačuna i ostalih dokumenata, sve što sve države u okruženju imaju. Sve te stvari drže u životu stare DOS programe, koji onda koriste firme bez potrebe za nečim novijim.

 

Po čemu se Galileo razlikuje od mnogih IT kompanija u našoj zemlji? Koji su to proizvodi koji Vas izdvajaju od ostalih?

Pa pitanje je koliko se razlikujemo od drugih IT kompanija. Vjerujem da u firmi koristimo iste procese razvoja softvera, verzioniranje koda, odobrenja starijih programera, dostava nove verzije korisnicima automatski, itd. Ali postoji jedna dobra izreka koja je i oblikovala Galileo – „Budala ispituje dubinu vode s obje noge“, što bi značilo nemoj se uvijek kladiti i investirati na jednu točku. Tako smo u našemu rastu oblikovali još nekoliko smjerova koje uspješno obavljamo. Ovaj način poslovanja je odličan sa strane upravljanja rizicima, ali je kompleksan za voditi i možda zbunjujući klijentu. Jedan od smjerova je osmišljavanje, prodaja i servis barkod skenera s Androidom. Na ovu ideju smo došli razvijajući svoje aplikacije, gdje nam je hardver bio potreban. Dio našeg portfelja su sigurnosna rješenja za zaštitu podataka firmi ili forenzika različitih sigurnosnih incidenata. Uglavnom, rekao bih da se od nekih drugih pojedinačnih firmi razlikujemo po tome što ličimo na mnoge u nekom segmentu, ali niti na jednu u potpunosti.

 

Ko su kupci/korisnici Vaših proizvoda – pojedinci, privatne kompanije, javna poduzeća?

Naše reference i partneri nisu bosanskohercegovačka javna poduzeća, već primarno različite privatne firme, startupi i investitori. Veliki je dijapazon korisnika naših rješenja jer imamo i veliki broj proizvoda. Recimo to ovako – od djelatnika u proizvodnji do kupca farmaceutskih proizvoda u Njemačkoj. Naravno, nisu svi naši proizvodi bili uspješni te ih nismo razvijali dalje, ali sve je to dio poslovanja i kreiranja najboljih rješenja.


Od Njemačke do Amerike

 

Šta je zapravo ERP FactorOne? Čemu služi i ko bi trebali biti njegovi krajnji korisnici i zašto?

FactorOne je poslovni sustav namijenjen srednjim i velikim firmama koje imaju ogroman broj podataka i unosa tokom radnog vremena. On je razvijan za svjetsko tržište i prvo se razvija na engleskom jeziku, zatim se prevodi na njemački, hrvatski ili neki drugi. Izuzetno smo ponosni na modul Proizvodnje, inače najkompleksniji modul u poslovanju, koji može raditi na ogromnim setovima podataka, opsluživati stotine djelatnika, računati potrebe materijala ili kapacitet strojeva.

 

Vaš najpoznatiji ili barem medijski najeksponiraniji proizvod je u Horeca sektoru za područje Njemačke. Da li ste fokusirani samo na Njemačku ili pokrivate šire područje?

Da, od tog proizvoda do danas izašlo je dosta proizvoda s našim pečatom i vjerujem da imamo zanimljiv portfelj na području Njemačke. Ipak, naši najnoviji partneri su iz Kalifornije te razvijamo proizvode i za to područje, gdje imamo još više potencijala za rast. Američki investitori razmišljaju bitno drugačije od europskih i puno su spremniji uložiti u dobru ideju bez obzira na rizike.

 

Imate mnogo proizvoda, koji od njih najvećim dijelom učestvuje u prometu ili dobiti Vaše firme?

Mi smo primarno developerska firma i developeri čine većinu zaposlenih i većinu prometa. Svi ostali napori (skeneri, sigurnost) su samo usredotočeni na područje BiH, dok je development dio isključivo usmjeren na Zapad i na nekoliko domaćih klijenata koji to mogu priuštiti. 

 

U jednom ste intervjuu kazali da ste u kompaniji u kojoj ste prethodno radili prije više od deset godina uključivali svjetla i otvarali vrata mobitelima, dok je to našim ljudima još bilo u domenu naučne fantastike. Šta sada radite, što će nama biti normalno za deset godina?   

Uh, koje (ne)zahvalno pitanje… Predvidjeti deset godina unaprijed je teško, posebno kada govorimo o tehnološkom razvoju. Vjerujem da će sigurno AI ući u sve pore poslovanja na različite načine, donijeti nam način na koji ćemo biti bolji i produktivniji. Ljudi bi trebali postati još prisniji s tehnologijom, dodaci ili čipovi za mjerenje zdravlja i krvne slike u stvarnom vremenu bi mogli donijeti brže dijagnoze ili upozoriti na potencijalni zdravstveni problem. U tom vremenu će biti teško to držati po nadzorom, od virtualnih valuta i čovjekove privatnosti, pa sve do monopola s umjetnom inteligencijom koja će nekome dati nepoštenu prednost. U svakom slučaju, vjerujem da će biti zanimljivo. Od trenutno novih i uzbudljivih stvari, u istraživanju smo raznih cloud tehnologija, strojnog učenja i umjetne inteligencije ili novih vidova komunikacije.


Proizvodnja vlastitih kadrova

Neki ljudi poslovni uspjeh mjere količinom zarađenog novca, drugi brojem klijenata, treći pak brojem uposlenika. Čime Vi mjerite uspjeh i jeste li, prema vlastitim standardima, uspješni?

Poprilično sam samokritičan, tako da nikad za sebe neću biti dovoljno uspješan, uvijek će to biti još malo, još bolje, samo da je još ovo popraviti i ono napraviti. Uspjeh mi je kad me neko nazove za moje mišljenje. To znači da me cijene kao stručnjaka. Uspjeh mi je kad ne možemo primiti sve kandidate za praksu i zapošljavanje. To znači da nešto radimo iskreno i ispravno. Uspjeh mi je kad nisam mogao otići s prijateljima jer sam imao obaveza sa svojom obitelji. To znači da, iako sam na nekoj višoj poziciji, nisam zaboravio svoju djecu, suprugu i da i dalje imam prijatelje na koje se mogu osloniti. Sebe smatram ostvarenim čovjekom s izrazito jasnim mišljenjima što vrijedi u životu i što tražiti u ljudima. Poslovni uspjeh mi nije presudan, dapače.

 

U vremenima kada ljudi zbog potrage za poslom napuštaju našu zemlju, Vi stipendiranjem školujete svoj vlastiti budući kadar, odnosno mlade ljude koje ćete zaposliti čim okončaju školovanje. Koliko stipendija dajete i koji je to profil kadrova? Da li bi to mogao biti neki recept koji će ljude zadržati u domovini?

Godišnje dajemo tri stipendije studentima treće godine računarstva ili informatike. Svi naši stipendisti su našli posao nakon uspješnog studija upravo kod nas, radeći na poslovima na kojima smo ih i pripremali i prepoznali njihov talent ili potrebu tržišta. Posebnu prednost naše firme vidim u kadru koji vodi mlade ljude, s toliko strpljenja i objašnjavanja, dok ne uđu u sve te tehnologije, procese i slično. Stoga, kad mladom čovjeku daš priliku i resurse, usmjeriš ga na greškama koje si samučinio, daš mu pristojne uvjete za naše podneblje, siguran sam da će lakše zaspati navečer bez misli bi li otišao iz BiH radi nekog razloga na poslu. Nema univerzalnog recepta za ostati u domovini. Od moje troje djece, svatko ima svoje preferencije i svoje snove koje će slijediti. Ipak, ono što moramo pod hitno jeste početi proizvoditi nove vrijednosti u ovoj državi, putem fizičke proizvodnje, proizvodnje digitalnih proizvoda, proizvodnje sposobnog kadra u obrazovanju. Kad se vrate svi novci koju su otišli u Njemačku kojima smo kupovali njihove automobile, vratiti će se i ljudi iz Njemačke.

Poslovne novine / Manager.ba

Tagovi:
Najnovije vijesti
Video
PREDRAG ČOVIĆ, PREMIJER ZHŽ
Vratite se ovdje
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo