MARKO ĐUZEL, ZRAČNA LUKA MOSTAR
Direktor mostarske zračne luke o stvarnosti i predrasudama
12 rujna, 2023
Izvor fotografije:
Hercegovina.info


Mostarska zračna luka od travnja ove godine ima novog direktora - Marka Đuzela. Za portal Hercegovina.info razgovarao je o zračnoj luci, o konesijama, problematici, dugovanjima, višku radnika, predrasudama i potrebama...


U kakvom stanju se trenutačno nalazi Zračna luka Mostar?

- U ovoj godini završavamo ono što smo nazvali prvom fazom cijele rekonstrukcije postojećeg stanja, iako za to treba neko duže razdoblje. Malo ljudi zna koliko je ova Zračna luka iskočila iz standarda. Radimo prvenstveno vizualnu stabilizaciju, fokusirani smo na interijer i fasadu kako bi sve to digli na višu razinu. Ono što radimo paralelno, a od iznimne je važnosti upravo usklađivanje s domaćim i međunarodnim regulativama. Svaka zračna luka mora biti usklađena, mi smo počeli od goriva koje je dobilo međunarodni certifikat, idući mjesec dolazi inspektor za odleđivanje zrakoplova kako bi dobili i taj potrebni certifikat. U petak sam dobio potvrdu od Direkcije za civilno zrakoplovstvo da smo primljeni za certifikaciju prema europskoj regulativi, dakle poslije Sarajeva bi postali druga zračna luka u državi. Nakon ove dvije stvari, na treće mjesto bi došlo i povećanje broja putnika te očekujemo da bi do kraja godine brojka mogla ići do 20 tisuća putnika što bi bio najveći ostvareni rezultat nakon 2018. godine.


Je li Zračna luka Mostar u velikom dugu, kakva je uopća financijska bilanca poduzeća?

- S današnjim danom naš dug se mjeri na razini obiteljskog kućanstva, najviše do 20 tisuća maraka. Nije ovdje neko veliko razbacivanje kako je neka dominantna slika u javnosti. Bio jedan ili pola milijuna putnika, troškovi zračne luke su veliki. Mi moramo imati npr. posebno vatrogasno vozilo od milijun maraka da bi ispunjavali europske standarde, a ako nemaš to vozilo kompanije te samo prekriže jer te vode kao nesigurnu lokaciju i za njih si gotova priča. Onda dođe redovno održavanje tog vozila 15 tisuća eura...


U proteklim godinama kad se govorilo da je ovo zračna luka iz koje lete samo ptice, mnogi su se s razlogom pitali imate li potrebu za tolikim brojem radnika. Ima li trenutačno, po Vama, višak zaposlenih?

- Nas je 69, od toga je 12 na određeno. Gledamo racionalizirati troškove poslovanja, između ostaloga i u tom segmentu. Osobno bih volio da imamo još par kvalitetnih i formiranih ljudi iz struke, ali trenutačno na tržištu toga nemamo. Iskreno, možda bi ovaj promet mogli raditi sa 7-8 ljudi manje, ali imamo neke koji su pred mirovinu, imate neke rezerve koje morate imati, imate tu i ljude koji mogu duple poslove obavljati pa da ne moramo zapošljavati nove.


Jesu li koncesije rješenje i komu?


"Zakotrljala" se medijska priča o koncesijama. Koliko je to utemeljeno i jesu li koncesije jedan od potencijalnih oblika budućeg poslovanja?

- To je pitanje za Grad, odnosno vlasnika. Po meni, ako ćemo gledati sa strane struke ne vjerujem da Mostar ikoga zanima u tom obliku. O tom obliku možemo govoriti o većim zračnim lukama i većim gradovima poput Zagreba ili Beograda, eventualno Sarajevo. Za neke manje zračne luke poput Mostara ili Tuzle treba obaviti puno nekih predradnji da bi se ušlo u te procese, ne kažem da je nemoguće, ali treba pogledati realno stanje. Kratkoročno ne mislim da je izvedivo išta u tom pogledu, trebao bi porasti broj putnika, broj ulaganja pa da bi se dalo nekom da upravlja. 


Koji je način rada dugoročno održiv?

- Treba gledati da zračna luka ostane u vlasništvu Grada Mostara. Ako bi se uspio povećati promet, ako bi doveli neke niskotarifne kompanije onda bi korist od toga imali i Mostar, Međugorje, Čitluk, HNŽ, ŽZH, istočna Hercegovina, svi u tom krugu kojeg onda samo financijski treba zatvoriti, a vjerujem da je to moguće ako bi se svi uključili. Pazite, najbitnije je od toga stvoriti kontinuitet da ljudi računaju na nas jer su doslovno zaboravili da ima ikakav let iz Mostara.


Što su prioriteti u trenutačnom radu?

- Ako nama kažu 'kapitalne investicije'... Ja odmah znam da trebamo središnja svjetla uzletno-sletne staze jer nam to kompanije traže, širenje voznih staza za kretanje zrakoplova do parkinga jer je ovo bila vojna zračna luka pa je infrastruktura siromašna i treba je širiti. Terminalna zgrada u kojoj se nalazimo može podnijeti zrakoplov i pol, ako dođu dva odmah je gužva i problem, pa onda treba i nju širiti. Ako širimo terminalnu zgradu, onda moramo širiti i parking da ljudi ne bi parkirali na M-17. Dakle, ne smijemo trošiti novac koji dobijemo samo da ga potrošimo.

 

27.8.2023. | Manager.ba | UZ POMOĆ EU
Zračna luka Mostar priprema se za izdavanje pod koncesiju


Predrasude stvaraju javno mjenje


U javnosti je Zračna luka Mostar izgledala kao rupa bez dna. Daje grad, daje županija, daje Federacija, a broj putnika mizeran...

- Da, mogu razumjeti. Zračna luka u Mostaru je, rekao bih, još u povojima. Mi smo se nečemu nadali, a onda dođe strana kompanija i shvatiš da nisi certificiran za puno stvari. Uzet ću samo primjer Croatia Airlinesa i letova za Zagreb koji su nam došli i rekli "OK, trebate biti spremni za odleđivanje ", a kod nas u Mostaru je mišljenje da nema snijega i mi ništa ne trebamo raditi po tom pitanju. Vozilo za odleđivanje 400 tisuća maraka... Dakle, mogu razumjeti da tako javnost vidi neke stvari, ali je dosta stvari u koje se mora ulagati što nitko ne vidi i ne zna. Naravno, sve se to mora poklopiti s prometom i brojem putnika koji moraju pratiti takva ulaganja.


Jedna od stvari koja sigurno zanima građane, a vrlo često su prisutni i komentari na vijestima kada zrakoplov ne može sletjeti u Sarajevo zbog magle ili nevremenskih prilika odabere Beograd umjesto Mostara koji je sunčan dobar dio godine. Zbog čega je to tako?

- Tu je jedina istina da je sve u rukama kompanije koja kaže svom pilotu gdje će sletjeti u takvim situacijama zbog niza parametara. Po meni, Zračna luka Mostar nije mogla ispunjavati te uvjete iako se čini logičnim da sleti u Mostar kad već ne može u Sarajevo. Kada kompanija otvori portal prema kojem gleda standarde neke zračne luke, što može vidjeti kada dođe do Mostara? Gorivo crveno - ne ispunjava standarde, odleđivanje - ne ispunjava standarde, itd. Oni nas uopće i ne kontaktiraju, ne mogu reći ni da nas odbiju jer mi njima doslovno nismo na mapi. Mi to sad rješavamo, ali i ako ispunimo sve potrebne uvjete mi moramo imati otvorenost kao Sarajevo. Čitavu zimu 5-6 mjeseci moramo imati tu ljude u dvije smjene, ne raditi skoro ništa i trošiti resurse. Neki cilj je da s federalnim ministarstvom to iskuminiciramo i pokriju hladni pogon za to razdoblje gdje bi se mi prilagodili Sarajevu. Iskreno, u ovoj godini nismo to stigli uraditi, a nadam se da ćemo u tom uspjeti naredne godine. To volim usporediti s fakultetima: ako hoćeš studirati na fakultetu koji nema nikakav certifikat - slobodno, izvoli i onda riskiraj za svoju budućnost. 

 

"Eurowings ne bi nikad došao nego je bilo glasovanje i tu je Mostar prošao mimo svih očekivanja. Zovu da bi oni najradije htjeli odustati, ali anketa je otišla daleko i imali bi loš marketinški učinak kad bi odustali. Nisu imali spremne pilote za slijetanje u Mostaru, pa su prvo morali dodatno doškolovati dva pilota na simulatoru, a iduća alternativa je da se drugom pilotu slet računa kao da je polagao kad sleti s nekim. Oni su do korone bili puni kao šipak što se tiče Mostara, onda je to sve stalo, a recimo krenuli su s malim zrakoplovom od 70 ljudi. Najveći problem je strane kompanije uvjeriti da ćemo učiniti sve kako bi ostvarili suradnju jer su svi oni svjesni naših nedostataka. Mostarska zračna luka je napravljena prvenstveno kao vojna, današnji 'moderni' piloti imaju problem sa slijetanjem jer im izgledao kao rizik pa moraju na dodatna doškolovanja.


S kojim brojkama raspolaže Zračna luka trenutačno i s čim bi bili zadovoljni?

- Uvijek sam govorio da imamo dva pravca razvoja. Jedan je s niskotarifnim linijama, drugi bez njega. Kroz mjesec dana ćemo znati više o niskotarifnim letovima i vjerujem da ćemo tu uspjeti. Kako sam već kazao, ove godine ćemo biti na negdje oko 20 tisuća putnika što je 100 posto više nego prošle godine. Nije to sad neka brojka, ali je krenulo i ide nabolje. Ako bi iduće godine ušli u priču s niskotarifnom kompanijom vjerujem da bi odmah išli na 70 tisuća putnika godišnje. Ako ne, onda na ovih trenutačnih 20 tisuća trebamo ostvariti sporiji rast 35, 40, 50 tisuća.

 

Svede li se krajnji domet na Međugorje, dijasporu i eventualno 'otimanje' putnika Sarajevu, Dubrovniku ili Splitu?

- Međugorje primarno. Ako strukovno uzmemo prema nekim knjigama i standardima naš kapacitet je 30 tisuća putnika s ovog područja. Kod nas ima i drugog turizma osim onoga u Međugorju pa tako ni to ne treba otpisati. Treći korak je dijaspora, naravno. Recimo, 50 posto vjerskog turizma s naglaskom na Međugorje, ostalo bi se moglo rasporediti na naše ljude koji su vani i obični turizam koji je, kako vidim, u porastu. 


Često se u razgovorima moglo čuti i da netko godinama unazad sabotira mostarsku Zračnu luku. Preciznije, da je Mostar politička žrtva kako se ne bi 'krećalo' u susjedne zračne luke, prvenstveno ove iz prethodnog pitanja. Ima li to ikakvog temelja/lobija, je li to alibi pušten među 'raju' ili samo obična glasina?

- Za prije stvarno ne znam, ono što mogu reći je moje iskustvo na temelju toga da mi nikad nitko nije zabranio da igdje poleti, sleti, objavim, dadnem popust. Ako uzmemo Dubrovniku 30, Splitu 30, Sarajevu 20 tisuća to je 80 i mi sami ostvarimo 20 tisuća, to je 100 tisuća godišnje, nama super, a oni ne bi ni osjetili (smijeh). Ma gledajte, stvarno ta priča nema nikakvog temelja. Kad bi mi krenuli s ozbiljnim brojkama, vjerojatno bi nas gledali malo kao konkurenciju, ali stvarno sam uvjeren da tu ne bi nitko nikome štetio. Mi imamo općenito taj problem male regije... Nama je Air Serbia rekla da lete u Split, Zadar, Dubrovik i jednostavno nemaju potrebu za našom zračnom lukom.


Razgovarao Z. Kolobara
Hercegovina.info / Manager.ba

Najnovije vijesti
Video
Željko Kiauta, poduzetnik iz Francuske
Od nogometnih škola Veleža i Lyona do platforme Sportiw
DAVORIN VIDAČKOVIĆ, GUMA M
Izazov je i užitak voditi tvrtku simbol automobilske branše
IVICA SIVRIĆ, REDAH
Javni sektor je često u sukobu umjesto u partnerstvu s privatnim
Savjeti