SVAKA "KORIST" NEPOŽELJNA
Tko čuva 50 godina staru odredbu zakona kako bi otežao poslovanje u FBiH
Manager BiH 06 srpnja, 2024

Jedan od značajnih problema u poslovanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, posebno za strane kompanije, uzrokovan je spornim člankom entitetskog Kaznenog zakona, preuzetog iz bivše Jugoslavije, iako je rezolucijom Parlamenta Europske unije označen kao štetan.

 

Riječ je o članku 383. Kaznenog zakona, kojim se tretira zlouporaba položaja ili ovlasti. Njime je utvrđena odgovornost službene ili odgovorne osobe za zlouporabu položaja ili ovlasti.

Navedeni članak imao je smisla u socijalističkoj Jugoslaviji, kada je donesen. Imovina tvrtki je u to vrijeme bila u društvenom vlasništvu te su bili pravno prepoznati pojmovi službene i odgovorne osobe, koji su se odnosili i na uprave gospodarskih društava.

Međutim, taj članak Kaznenog zakona nema smisla u tržišnoj ekonomiji, u kojoj su kompanije privatne jer se uprava privatne kompanije ne može tretirati isto kao i državni službenik. Štoviše, cilj spornog članka zakona iz 70-ih godina prošlog stoljeća bio je suzbijanje privatne inicijative u ekonomiji.

 

Cilj spornog članka zakona iz 70-ih godina prošlog stoljeća bio je suzbijanje privatne inicijative u ekonomiji.


Među onima koji su prepoznali ovaj problem je zastupnik u zastupničkom domu Parlamenta FBiH Damir Nikšić (NS) koji je zatražio izmjene i dopune entitetskog Kaznenog zakona.

Nikšić je predložio napraviti jasnu razliku između državnih službenika (zaposlenih u javnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim kompanijama, te umjesto višeznačnog pojma "korist" upotrijebiti pojam "protupravna imovinska korist".

Upravo zbog toga je Parlament EU 2012. godine ovu odredbu zakona označio spornom i štetnom po poduzetnike. Na to je podsjetio i direktor Udruge poslodavaca FBiH Mario Nenadić, napomenuvši kako poslodavci stalno ukazuju vlastima na ovaj problem.

Istakao je kako se u opisanim uvjetima ne pruža odgovarajuća zaštita imovine kompanija dok se uprava kompanije ili sama kompanija može kazneno goniti za korist, što je zapravo osnovni razlog osnivanja kompanije.

"Ovo smo ocijenili kao ozbiljan propust u zakonodavstvu, kojim se stvara pravna praznina i povećava nesigurnost, posebno za strane investitore koji su navikli na potpuno drugačije poslovno okruženje i odgovornost članova uprave prema vlasnicima kapitala. Ova odgovornost se ne može izjednačiti s odgovornošću državnog službenika. Ovo je jedan u nizu ozbiljnih problema", dodaje Nenadić.

Važeći zakon, kako je Nenadić naglasio, važan je aspekt nezainteresiranosti investitora jer nitko neće svoj kapital staviti na raspolaganje pod uvjetima u kojima postojeći kazneni zakon doslovce problematizira pribavljanje "kakve koristi", čime se investitor izlaže riziku zamrzavanja imovine, što je problematizirano i u rezoluciji Parlamenta EU.

Udruga poslodavaca FBiH uputila je inicijativu za izmjenu Kaznenog zakona, a od resornog ministarstva su krajem godine dobili pismeni odgovor kako će ovo pitanje, nakon formiranja ekspertne skupine za izmjene Kaznenog zakona, biti razmotreno sa svim pristiglim inicijativama za izmjene zakona.

Kao pozitivan primjer rješavanja ovog problema mogu poslužiti zemlje iz susjedstva, na šta je ukazao i ekonomista Faruk Hadžić.

"Članak 383. Kaznenog zakona predstavlja značajnu prepreku jer je njime predviđena kaznena odgovornost za zlouporabu položaja prilagođena uvjetima društvene imovine iz vremena Jugoslavije, a ne današnjem poslovnom okruženju. Rezultat toga je da su poduzetnici pod visokim pravnim rizicima, što strane investitore odvraća od ulaganja. Druge zemlje u regiji, poput Srbije, već su prilagodile svoje zakone kako bi bolje reflektirale suvremene ekonomske potrebe i olakšale poslovanje. Republika Srpska je također napravila određene prilagodbe, ali su potrebni daljnji koraci", naglasio je Hadžić.

Prema njegovim riječima, usvajanjem pravnih reformi, poput onih provedenih u Srbiji, mogao bi se značajno unaprijediti pravni okvir u FBiH, osiguravajući sigurnije poslovno okruženje.

Poručio je vlastima FBiH prioritetno raditi na usklađivanju Kaznenog zakona s europskim standardima kako bi se otklonile zastarjele odredbe i stvorili uvjeti za sigurnija i privlačnija ulaganja.


Klix | Manager.ba