Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su kompaniju “Zlatna kap” u Jelahu 2008.
Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira.
– Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike.
Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i sudjelovali u školi sirarstva.
Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima.
Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa deset grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva milijuna litara – pojasnio je Smajić.
Dodao je da proizvode punomasni tvrdi, mljeveni i rezani sir, dimljeni masni sir, gaudu, punomasni kravlji sir, a razvijaju i začinjene sireve, sa posebnom recepturom.
– Tešanjski sir s koprivom je prepoznat širom regije.
Tešanjski zlatni sir sazrijeva 15 mjeseci i predstavlja proizvod ekstra klase koji je tražen u ugostitetljstvu – naveo je Smajić.
Iz USAID/Sweden FARMA II projekta ističu da se Bosna i Hercegovina suočava sa velikim izazovima kada je u pitanju prodaja i proizvodnja sira.
Sir čini preko polovinu uvoza mliječnih proizvoda u zemlju, a naši proizvođači uspiju izvesti sedam milijuna KM vrijednosti sira, što je 11. dio vrijednosti uvoza.
Uvozom dominiraju edamer, gauda, tilsit, svježi i topljeni sir. Istovremeno, većina izvoza u mliječnoj industriji su proizvodi niske dodane vrijednosti poput mlijeka i pavlake.
– Ljudi prepoznaju kvalitetu našeg sira, te je izuzetno važno osigurati svijest domaćih potrošača o onome što proizvodimo, ali i otvoriti veći prostor za prodaju bh. sira na tržištu Europske unije.
Taj izazov je pred nama svaki dan i tu smo da napravimo iskorak – rekao je Smajić, priopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.